Geografski horizont, Vol. 47. No. 1., 2001.
Stručni rad
Biokovo
Velimir Borković
; Hrvatsko geografsko društvo, Marulićev trg 19, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Na jadranskoj fasadi Hrvatske poput kruništa zgrade dižu se Velebit i Biokovo. Za sva ona teoretska znanja o subdukciji globalnih ploča ( Adriatika pod Dinarik ), o fenomenu krškog reljefa, o glacijaciji na primorskim planinama, o prodoru planinske klime u srcu Mediterana možemo naći praktičnu potvrdu na Biokovu. Planinski strmci kojima se Biokovo ruši ravno u more, kotrljajuće kamenje siparišta koje probudi i neoprezan korak divokoze impresioniraju podjednako morfologa i umjetnika. Rasušena, raspucala crljenica i vlažna kamenica, pitomi dolac i neprohodan škrapar, mračne pećine i snijegom izbjeljeli vrhovi Biokova najljepša suizložba krša. Obilje padalina po grebenima planine (preko 2.000 mm ) i bezvodica podnožja, užarene krovine pećina ljeti, a istovremeno led u njihovim podrumima su kontrasti mikroklime. Takvim se okolnostima prilagodila vegetacija, očitujući klimatske katove, od submediteranskih vrsta u priobalju, do planinskih predstavnika na visokim osojima. Različitost mikroklimatskih lokaliteta je potakla raznolikost biljnih vrsta, te ih je ova planina udomila čsk 1.275!
S kompleksnom stvarnošću mikroregije susreo se i čovjek, dugo učeći kako živjeti na kršu Biokova? Naselio je njegove pećine u pretpovijesti, našao vodu u kamenici i jestivu biljku u škripu, drvario, klesao, pčelario, stočario, kopao, ponegdje i orao. U antici se spustio na obalu, ribario, sol kupio, zaplovio. Upravo kad je sve to naučio i pod svoju volju podčinio, zaredaše zlogodine. Suše i potrese, duge postove i povremene gladi je u strahu od Boga nekako podnosio, ali zlo drugog čovjeka nije otrpio. Rat, pljačka, palež i grabež i različiti progoni ponavljahu se višekratno u prošlom stoljeću. Suočeni s tom stvarnošću stanovnici Biokova i zabiopovlja počeše u valovima napuštati zavičaj. Kad se sredinom prošlog stoljeća ovim migracijama pridužio i proces deruralizacije, opustješe sela i zaseoci, ostavljajući našim očima demografsku pustoš. Prije civilizacijskog skoka 20. vijeka u zabiokovlju se živjelo teško, a danas se samo umire.
Ključne riječi
Biokovo; potresi; vegetacija; čovjek
Hrčak ID:
320685
URI
Datum izdavanja:
27.9.2001.
Posjeta: 0 *