Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.227

Apostolski pohod (vizitacija) Katoličkoj Crkvi u Bosni i Hercegovini 1910.-1914. Treći dio: Apostolski pohod Crkvi u Hercegovini u siječnju i veljači 1911. u svjetlu suvremenih izvora: Pitanje materijalnih dobara Mostarsko-duvanjske biskupije

Petar Vrankić ; Augsburg


Puni tekst: hrvatski pdf 545 Kb

str. 227-310

preuzimanja: 17

citiraj


Sažetak

U ovom prilogu, trećem dijelu opširnijega proučavanja povijesti apostolskog pohoda Katoličkoj Crkvi u Bosni i Hercegovini 1910.-1914. i drugom dijelu apostolskog pohoda papinskog delegata Pierrea Bastiena Katoličkoj Crkvi u Hercegovini, autor nastavlja svoja, već 2021. godine započeta istraživanja i objavljivanja na tu temu. Dok je cijeli pohod u Bosni i Hercegovini trajao od prosinca 1910. do rujna 1914., u Hercegovini je trajao vrlo kratko, u siječnju i u veljači 1911. U već spomenutom prvom prilogu o pohodu Katoličkoj Crkvi u Hercegovini, autor se ograničio na pastoralni vid pohoda: susret sa svjetovnim i redovničkim svećenstvom, posjet pojedinim župama i franjevačkim zajednicama. To je bio uopće prvi apostolski pohod u Vrhbosanskoj crkvenoj pokrajini, koja je bila kanonski ustanovljena bulom pape Leona XIII. Ex hac augusta Principis Apostolorum (Ex hac augusta) 5. srpnja 1881. Potreba apostolskog pohoda dala se već od veljače 1910. naslutiti, no bila je donesena tek 8. studenoga 1910. na sjednici Zbora za izvanredne crkvene poslove, a potvrdio ju je 28. studenoga 1910. papa Pijo X. u pismu upućenu nadbiskupu Stadleru, njegovim sufraganima i bosanskohercegovačkim franjevačkim provincijalima. Novoimenovani apostolski pohoditelj, belgijski benediktinac Pierre Bastien, dobivši nalog i upute za apostolski pohod stigao je 28. prosinca 1910. u Sarajevo. Bio je opozvan tek u rujnu 1914. Dok je na početku svoga pohoda u Sarajevu nastojao uspostaviti potrebne kontakte crkvene i političke naravi s odgovornim ljudima u Crkvi, društvu i u politici, sustigla ga je nova naredba iz Rima da odmah pođe u Hercegovinu i preispita novonastalo financijsko i pastoralno stanje u biskupijama Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, poslije smrti biskupa fra Paškala Buconjića. Ovaj prvi i specifični pohod hercegovačkim biskupijama bio je obavljen u siječnju i veljači 1911. Uradak se koncentrira na ostvarivanje materijalnih dobara u Hercegovačkom vikarijatu i kasnije u biskupiji Mostar-Duvno te materijalno stanje iste biskupije nastalo neposredno prije i poslije smrti biskupa Buconjića u prosincu 1910. Tom je prigodom došlo do rasprodaje i donacije svih biskupskih/biskupijskih dobara, koja su bila povezana s tridesetogodišnjim radom biskupa fra Paškala Buconjića, što je izazvalo zainteresiranost i zabrinutost kako u sjedištu metropolije u Sarajevu, tako i kod Svete Stolice u Rimu.

Ključne riječi

Apostolski delegat Bastien; biskup Buconjić; kardinal državni tajnik Merry del Val; mons. Lazarević; fra Radoslav Glavaš; fra Luka Begić; fra Nikola Šimović; fra Lujo Bubalo; mons. Stjepan Hadrović; hercegovački franjevci

Hrčak ID:

320762

URI

https://hrcak.srce.hr/320762

Datum izdavanja:

1.10.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 60 *