Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.5513/JCEA01/25.3.4315
Detekcija stresa na niske temperature kod C3 i C4 biljaka pomoću prijenosnog spektrometra
Maja MAZUR
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Croatia
*
Vlatko GALIĆ
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Croatia
Antun JAMBROVIĆ
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Croatia
Aleksandra SUDARIĆ
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Croatia
Tomislav DUVNJAK
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Croatia
Maja MATOŠA-KOČAR
; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Croatia
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
Detekcija stresa kod biljaka ključna je za povećanje prinosa usjeva, posebno u kontekstu klimatskih promjena. Stres na niske temperature značajno utječe na fotosintetsku aktivnost i sastav pigmenata kod soje (C3 biljka) i kukuruza (C4 biljka), što naglašava potrebu za otkrivanjem znakova stresa prije nego što dođe do nepovratne štete. U ovom istraživanju korišteni su prijenosni spektrometri za otkrivanje ranih znakova stresa izazvanog niskim temperaturama bez uništavanja biljnog materijala kod navedenih kultura. Mjerenjem spektralnih indeksa identificirani su specifični odgovori na stres ovisni o kulturi. Prema rezultatima, indeksi za procjenu sadržaja pigmenata pokazali su veći potencijal u otkrivanju stresa specifičnog za biljnu vrstu u odnosu na opće indekse odgovora na stres. Normalizirani indeks feofitinizacije (NPQI) i normalizirani indeks omjera ukupnih pigmenata i klorofila (NPCI) pokazali su različite odgovore kod C4 kukuruza u usporedbi s C3 sojom, što ukazuje na potencijal za prepoznavanje stresom izazvanih promjena u sadržaju klorofila i drugih pigmenata. Fotokemijski indeks reflektivnosti (PRI), modificiran na specifične valne duljine, pokazao se kao vrijedan alat ključan za detekciju stresa kod obje kulture, pokazujući jake korelacije s fotosintetskim parametrima i svojstvima biomase. Specifično, najjača korelacija pronađena je između PRI(525, 570) i svježe mase kod kukuruza, te PRI(555, 570) i svježe mase kod soje. Ovaj pristup naglašava važnost naprednih spektralnih tehnika za razumijevanje i poboljšanje odgovora usjeva na stress izazvan niskim temperaturama, ističući njihov potencijal za primjenu u preciznoj poljoprivredi.
Ključne riječi
spektralni indeksi; fotokemijski indeks reflektivnosti; kukuruz; soja
Hrčak ID:
320911
URI
Datum izdavanja:
23.9.2024.
Posjeta: 0 *