Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32728/tab.21.2024.6

Prilepinov roman Manastir i tradicija Dostojevskog

Nataliia Strelnikova ; Sankt-Peterburško elektrotehničko sveučilište „LETI“, Rusija


Puni tekst: ruski pdf 269 Kb

str. 109-124

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 283 Kb

str. 125-136

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 283 Kb

str. 137-137

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Članak je posvećen analizi romana Z. Prilepina Manastir, čija se radnja navodno odvija 1929. godine na području Soloveckog manastira, gdje se od 1923. nalazio SLON (Soloveckiј logor / rus. СЛОН: Соловецкий лагерь особого назначеения). Čini se plodotvornim usporediti ovaj roman s umjetničkim esejom Zapisi iz Mrtvog doma (Zapiski iz Mërtvogo doma) F. M. Dostojevskog, koji je preteča „logorske teme” u povijesti ruske književnosti. Takvom komparativnom analizom otkrivaju se sličnosti na razini kompozicije i na razini motiva i slika. Unatoč tipološkoj sličnosti situacija, zadaci koje postavljaju autori različiti su, što dovodi do potpuno različitih ciljeva. Štoviše, stav autora prema likovima i njihova svjetonazorska pozicija pokazali su se u potpunosti suprotnima.
U članku se posebna pozornost posvećuje semantici naslova romana, slici glavnoga junaka, neusklađenosti teme i žanra. Brojne reminiscencije otkrivene tijekom istraživanja odnose se na druga djela F. M. Dostojevskog (Zločin i kazna, Braća Karamazovi), omogućujući dublji i nepristraniji pogled na roman Z. Prilepina.

Ključne riječi

logorska proza; Solovecki manastir; manastir; Dostojevski; žanr

Hrčak ID:

321188

URI

https://hrcak.srce.hr/321188

Datum izdavanja:

3.10.2024.

Podaci na drugim jezicima: ruski engleski

Posjeta: 0 *