Stručni rad
Ispitivanje navika stanovništva Republike Hrvatske u kontekstu pandemije bolesti COVID-19
Ivan Pokec
; Veleučilište u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 4, 43 000 Bjelovar, Hrvatska
*
Tomislav Meštrović
; Veleučilište u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 4, 43 000 Bjelovar, Hrvatska / Sveučilište Sjever, Trg dr. Žarka Doline 1, 48 000 Koprivnica, Hrvatska
Sabina Bis
; Veleučilište u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 4, 43 000 Bjelovar, Hrvatska
Tamara Salaj
; Veleučilište u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 4, 43 000 Bjelovar, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Pojava virusa SARS-CoV-2 izazvala je strah u mnogim dijelovima svijeta. Zbog brzog širenja, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju u ožujku 2020. S ciljem suzbijanja širenja virusa, čelnici mnogih zemalja ograničili su društveno kretanje, nastojeći poravnati krivulju zaraznosti socijalnim distanciranjem. Cilj ovog pregleda bio je analizirati kako se ljudsko ponašanje promijenilo kroz to razdoblje. Hipoteza koja je bila poticaj za ovu temu istraživanja jest kako je virus SARS-CoV-2 imao brojne posljedice na životne navike populacije, pretežito negativnog konteksta.
Metode: U ovom radu koristi se presječno istraživanje. Za potrebe istraživanja izrađen je anketni upitnik pomoću Google obrazaca u virtualnom obliku. Isti je proslijeđen putem društvene mreže, sastojao se od ukupno 25 pitanja i bio je potpuno anoniman. Upitnik je ispunilo ukupno 126 ispitanika. U svrhu statističke analize korišten je program Microsoft Office Excel 2010.
Rezultati: Rezultati ove ankete ne iskazuju podatke koji bi se mogli interpretirati u korist drastičnih promjena uvjetovanih pandemijom COVID-19. Najveća je uočena razlika na dijelu koji se odnosi na promjenu u socijalnoj interakciji. Ovdje se najveći broj ispitanika složio kako je za vrijeme pandemije COVID-19 provodio više vremena na društvenim mrežama kako bi održavao kontakt s drugima (f = 72; 57 %); također ispitanici su se složili s tvrdnjom da su se osjećali usamljeno i izolirano (f = 46; 37 %); bojali su se samoizolacije (f = 46; 37 %); plašili su se kontakta s ljudima kako ne bi ugrozili sebe i/ili njih (f = 46; 37 %) i poboljšali su odnose s članovima obitelji (f = 51; 40 %).
Zaključak: Dobivenim rezultatima saznajemo da se ispitanici mogu prilagoditi na novonastala stanja, barem na neko vrijeme. Oscilacije primjećujemo u aktivnostima socijalne interakcije i zabrinutosti oko zdravlja svojih bližnjih i samih ispitanika, što pokazuje izrazitu suosjećajnost. Iako je osjećaj zabrinutosti prisutan, mali je broj ispitanika pod utjecajem istog promijenio svoje navike na negativno.
Ključne riječi
COVID-19; pandemija; promjena; ponašanje
Hrčak ID:
321463
URI
Datum izdavanja:
21.9.2024.
Posjeta: 0 *