Policija i sigurnost, Vol. 33 No. 4, 2024.
Izvorni znanstveni članak
Borba protiv dezinformacija u digitalnom dobu procjena percepcije, validacije praksi i obrazovnih intervencija
Krunoslav Antoliš
; Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, Policijska akademija "Prvi policijski redarstvenik", MUP RH
Jurica Pačelat
; Odjel za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu, Ministarstvo unutarnjih poslova, Republike Hrvatske
Simona Strmečki
; Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, Policijska akademija "Prvi policijski redarstvenik", MUP RH
Sažetak
U današnjem digitalnom svijetu dezinformacije predstavljaju značajan društveni izazov zbog namjerne manipulacije informacijama s ciljem zavaravanja publike (Iosifidis & Nicoli, 2019.). Za razliku od lažnih vijesti, koje mogu uključivati slučajne pogreške, dezinformacije su namjerno osmišljene kako bi iskrivile stvarnost i utjecale na javno mnijenje (Langmie, 2021.). Korištenje naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije za promjenu teksta, glasa, slika i videozapisa pojačava utjecaj modernih dezinformacija.
Izvješće Europske komisije iz 2018. karakterizira dezinformacije kao lažne, netočne ili obmanjujuće informacije stvorene s namjerom nanošenja štete javnosti ili stvaranja dobiti, isključujući nezakonite sadržaje poput klevete i govora mržnje (Europska komisija, 2018.). Dezinformacije predstavljaju prijetnju demokratskim sustavima propagiranjem autoritarnih ideologija (Iosifidis & Nicoli, 2019; Langmie, 2021), osobito unutar ideološki homogenih zajednica poznatih kao echo chambers (Corbu et al., 2020). Povijesni primjeri, poput onih koje je citirao Berliner 1992. u vezi s obrazovnim reformama, pokazuju sposobnost dezinformacija da oblikuju javnu percepciju i politiku (Berliner, 1992.).
Dezinformacije se šire botovima, farmama trolova i ciljanim oglašavanjem, često stvarajući iluziju vjerodostojnosti jer potječu iz više izvora (Howard et al., 2021.). Pojava sintetičkih medija generiranih umjetnom inteligencijom dodatno komplicira napore za otkrivanje i suzbijanje dezinformacija.
Javni medijski servisi ključni su u borbi protiv dezinformacija pružanjem konteksta, sadržaja i pouzdanih usluga (Horowitz et al., 2020.). Razvoj obrazovnih programa koji mlade ljude opremaju vještinama prepoznavanja i suprotstavljanja dezinformacijama je ključan (Howard et al., 2021.).
Ovo istraživanje istražuje percepcije, stavove i ponašanja mladih ljudi, posebno studenata i srednjoškolaca, u vezi s internetskim dezinformacijama. Istražuje odnos između svijesti o dezinformacijama, točnosti validacije informacija, upotrebe društvenih medija i iskustava s cyber prijetnjama. U istraživanju se koriste anketne, komparativne i deskriptivne metode, dopunjene korelacijskom analizom.
Studija naglašava važnost obrazovnih inicijativa za poboljšanje sposobnosti prepoznavanja dezinformacija i kritičkog mišljenja. Podržava korištenje projektnog učenja i inovativnih metoda podučavanja za rješavanje ovih problema (Pérez-Escolar i sur., 2021.; Van der Linden i sur., 2020.). Uloge edukatora i knjižničara u obrazovanju o dezinformacijama treba proširiti (Farmer, 2019; Kaufman, 2021).
Rješavanje problema dezinformacija u digitalnom dobu zahtijeva koordinirani obrazovni pristup i međunarodnu suradnju kako bi se razvili nastavni planovi i programi koji jačaju sposobnost mladih da se odupru pogrešnim informacijama.
Ključne riječi: dezinformacija, digitalno društvo, društvene mreže, validacija informacija, kibernetička sigurnost, obrazovanje, informacijska pismenost, društveni mediji, javni diskurs
Ključne riječi
Hrčak ID:
322525
URI
Datum izdavanja:
1.11.2024.
Posjeta: 0 *