Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24869/spsih.2024.187

Rizični i zaštitni čimbenici psihološke dobrobiti kod žena koje su proživjele iskustvo spontanog pobačaja

Filipa Maksan ; Gardelin Kindergarten, Pakoštane, Croatia
Marina Vidaković ; Department of Psychology at the University of Zadar, Zadar, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 242 Kb

str. 187-211

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 242 Kb

str. 187-211

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Majčinstvo je jedna od ključnih uloga u životu većine žena, no nažalost, oko 20 % svih trudnoća završi spontanim
pobačajem. Osnovni cilj ovog rada bio je istražiti doprinose rizičnih (ponovljeni pobačaji, vrijeme proteklo
od spontanog pobačaja, procjena negativnog utjecaja spontanog pobačaja na svakodnevni život, procjena
uznemirenosti nakon spontanog pobačaja) i zaštitnih čimbenika (različite strategije suočavanja, socijalna podrška
partnera i okoline, te kvaliteta bračne komunikacije) simptomima depresivnosti, anksioznosti i stresa, te općem
zadovoljstvu životom. U istraživanju su sudjelovale 152 sudionice koje su proživjele iskustvo spontanog pobačaja
(prije 24. tjedna trudnoće). Sudionice su u prosjeku imale 33 godine (SD = 6,73), dok je vrijeme proteklo od
posljednjeg spontanog pobačaja iznosilo 3,39 godine (SD = 4,77) s rasponom od tjedan dana do 28 godina. Korišteni
su mjerni instrumenti koji obuhvaćaju suočavanje sa stresom, socijalnu podršku, kvalitetu bračne komunikacije,
zadovoljstvo životom, depresivnost, anksioznost i stres. Nalazi pokazuju da je viša gestacijska dob fetusa u trenutku
gubitka trudnoće negativno povezana sa zadovoljstvom životom, a što je duže razdoblje od spontanog pobačaja,
prisutno je manje simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa, uz veće zadovoljstvo životom. Također, negativan
utjecaj spontanog pobačaja na svakodnevni život povezan je s lošijom psihološkom dobrobiti. Regresijskim
analizama utvrđeno je da je korištenje izbjegavajućih strategija suočavanja značajan prediktor psihološke dobrobiti
(pozitivan prediktor anksioznosti, stresa i depresivnosti, odnosno negativan zadovoljstva životom). Kvaliteta bračne
komunikacije negativan je prediktor depresivnosti, anksioznosti i stresa, odnosno pozitivan prediktor zadovoljstva
životom. Dodatno, niže razine stresa uz veće zadovoljstvo životom imaju sudionice koje percipiraju više socijalne
podrške od okoline. Subjektivna procjena zdravstvenog stanja pokazala se značajnim prediktorom mjera psihološke
dobrobiti. Istraživanje, između ostalog, ukazuje da je psihološka dobrobit žena koje su doživjele spontani pobačaj
najugroženija neposredno nakon samog događaja iz čega proizlazi potreba za ciljanim intervencijama.

Ključne riječi

Psihološka dobrobit; Spontani pobačaj; Odnos s partnerom

Hrčak ID:

322572

URI

https://hrcak.srce.hr/322572

Datum izdavanja:

17.9.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *