Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj inicijalnog liječenja na ponovne hospitalizacije bolesnika s akutnom upalom žučnjaka u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije

Marija Valovičić Krečak ; Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Jedinica za osiguranje i kvalitetu zdravstvene skrbi, Šibenik, Hrvatska
Ivan Krečak ; Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Služba interne medicine, Šibenik, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska; Veleučilište u Šibeniku, Studij sestrinstva, Šibenik, Hrvatska
Tatjana Šimurina ; Opća bolnica Zadar, Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, Zadar, Hrvatska; Sveučilište u Zadru, Odjel za zdravstvene studije, Zadar, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 323 Kb

str. 263-272

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Uvod: Rana laparoskopska kolecistektomija predstavlja metodu izbora liječenja bolesnika s akutnom
upalom žučnjaka, no u svakodnevnoj praksi ovi bolesnici često se liječe konzervativno. Rane ponovne
hospitalizacije (<30 dana) potencijalni su indikator kvalitete rada bolničke zdravstvene skrbi, a njihova
povezanost s inicijalnim modalitetom liječenja akutne upale žučnjaka u Republici Hrvatskoj do sada nije
istraživana.
Ispitanici i metode: Ovo je retrospektivno istraživanje provedeno u razdoblju od 2010. – 2023. godine
kojim je analiziran utjecaj inicijalnog modaliteta liječenja akutne upale žučnjaka (konzervativno naspram
kirurškoga) na ponovne hospitalizacije u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije. Sekundarni ciljevi
istraživanja su smrtnost, potreba za liječenjem u jedinici intenzivnog liječenja, duljina hospitalizacije i
troškovi liječenja.
Rezultati: Ukupno je uključeno 130 bolesnika, od čega 45 žena (34,6%). Medijan dobi bolesnika bio
je 72 godine (raspon 22 – 94 godine). Inicijalno liječenje bilo je operacijsko u 44 bolesnika (33,8%), a
konzervativno u 86 bolesnika (66,2%), dok je broj ponovnih hospitalizacija iznosio 9 (6,9%).
Konzervativno liječeni bolesnici bili su stariji, s težim komorbiditetom, te višim bilirubinom i jetrenim
enzimima (p<0,050 za sve analize). U neselekcioniranoj kohorti, trajanje hospitalizacije bilo je statistički
značajno dulje u konzervativno liječenih bolesnika (medijan 9 naspram 7 dana; p=0,003), no bez razlike u
smrtnosti, potrebi za liječenjem u JIL-u, troškovima i ponovnim hospitalizacijama (p>0,050 za sve analize).
Kada su bolesnici upareni za spol, težinu bolesti i komorbiditet, ponovne hospitalizacije bile su statistički
značajno češće u skupini konzervativno liječenih bolesnika (18,4% naspram 2,6%; p=0,025).
Zaključak: Primarno kirurško liječenje predstavlja definitivno liječenje akutne upale žučnjaka. Ima
podjednaku smrtnost i financijsko opterećenje kao konzervativno liječenje, te smanjuje broj ponovnih
hospitalizacija. Rana laparoskopska kolecistektomija predstavlja metodu izbora liječenja za većinu
bolesnika s akutnom upalom žučnjaka u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije.

Ključne riječi

akutna upala žučnjaka; ponovna hospitalizacija; smrtnost; troškovi liječenja; trajanje hospitalizacije; kvaliteta zdravstvene skrbi

Hrčak ID:

322964

URI

https://hrcak.srce.hr/322964

Datum izdavanja:

29.11.2024.

Posjeta: 0 *