Pregledni rad

Izvori i tradicije u Poslanici Efežanima

Tomislav Zečević ; Katolički Bogoslovni Fakultet u Zagreb

Sažetak

Ovaj članak nastoji naglasiti važnost otkrivanja i identificiranja tradicionalnog materijala u Poslanici Efežanima. Prvo dio članka donosi neophodne podatke glede same Poslanice, njenog autora i primatelja. Unutarnji dokazi iz same poslanice daju nam naslutiti, iako ne možemo u potpunosti biti sigurni, da je autor jedan od Pavlovih učenika iz Male Azije, vjerojatno kršćanin iz židovstva iz šireg područja Efeza. Na temelju istih dokaza, smatramo da ova poslanica nije upućena samo jednoj zajednici koja boravi u gradu Efezu, već je upućena većem broju kršćanskih zajednica u široj okolici Efeza, koje je autor dobro poznavao. Nije lako ustvrditi niti sam period i mjesto nastanka poslanice, ali prevladavajući pomirljivi ton, tragovi razvijene kršćanske liturgije te sličnost u rječniku i teologiji s Poslanicom Kološanima (napisana oko 80. godine pr. Kr.) upućuje na kasniji datum nastanka, potkraj 1. stoljeća, vjerojatno oko 85-90. godine pr. Kr. Poslanica je vjerojatno nastala u samom gradu Efezu, jer je on bio administrativno- politički centar Male Azije i ujedno centar pavlovskih misija u Maloj Aziji, iz kojeg je bilo moguće pokriti široko područje. Poslanica je upućena kršćanskoj zajednici (zajednica ma) koja je većinom sastavljena od kršćana iz poganstva koji su se nedavno obratili. Drugi dio članka ukratko donosi osnovne naznake vezane za stil i žanr ili vrstu same poslanice, koja kombinira epideiktičku i deliberativnu retoriku. Ovaj dio funkcionira kao uvod u najvažniju tematiku članka, a to je pitanje izvora i tradicija koje Poslanica Efežanima koristi. Treći dio članka donosi različite prijedloge vezane uz podrijetlo tih izvora i tradicija, uključujući potencijalni proto-gnostički utjecaj. Otkrivanje podrijetla i ispravno identificiranje različitog tradicionalnog materijala omogućuje bolje razumijevanje konteksta u kojem je poslanica nastala, a samim time i ispravnije razumijevanje same poslanice. Prema njihovom podrijetlu, tradicije u Efežanima možemo podijeliti na tri glavne grupe: na židovske, kršćanske i poganske tradicije. Cilj ovog članka nije puko pružanje osnovnih informacija o tradicijama i izvorima koje možemo pronaći u Poslanici Efežanima, već je cilj potaknuti zanimanje i detaljnije proučavanje ovog važnog pitanja na hrvatskom biblijskom i liturgijskom području. Poslanica Efežanima pruža važne dokaze o liturgiji rane Crkve, što je čini neophodnom za povijest liturgije.

Ključne riječi

Poslanica Efežanima; autorstvo; primatelji; stil; vrsta; izvori; tradicije; liturgija

Hrčak ID:

323763

URI

https://hrcak.srce.hr/323763

Datum izdavanja:

16.12.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *