Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.70077/et2er.6.2.20

Očuvanje i interpretacija lokalnih jezičnih varijeteta kao cilj kulturne održivosti

Mateja Šporčić orcid id orcid.org/0000-0002-6184-0164 ; Veleučilište Baltazar Zaprešić
Lana Domšić orcid id orcid.org/0009-0006-2910-1253 ; Veleučilište Baltazar Zaprešić


Puni tekst: hrvatski pdf 1.955 Kb

str. 153-160

preuzimanja: 123

citiraj


Sažetak

Prema tradicionalnom gledištu, održivi se razvoj sastoji od društvene jednakosti, okolišne odgovornosti i ekonomske
isplativosti, a kulturna se održivost najčešće poima kao dio društvene održivosti. Nedavna nastojanja pokušala su
ustanoviti kulturnu održivost kao neovisno polje, a ne samo kao potporu ostalim održivim ciljevima, kao što su UN-ovi
ciljevi društvene odgovornosti (2015). Ako se održivost opiše kao nastojanje da se “ispune potrebe sadašnjosti, a u isto
vrijeme ne kompromitira mogućnost budućih generacija da ispune vlastite potrebe” i ako se kulturna održivost prepozna
kao zasebna sastavnica, u obzir se moraju uzeti i kulturne potrebe. Na taj se način potreba zaštite kulturne baštine, u
sve više globaliziranom svijetu, nameće nacionalnim vladama i lokalnim zajednicama. To se osobito odnosi na
nematerijalnu kulturnu baštinu. Ovaj članak istražuje mogućnost sakupljanja, očuvanja i muzealizacije jezične baštine
u specifičnoj lokalnoj zajednici. U prvom dijelu istraživanja dan je pregled međunarodnih primjera uspješnog
predstavljanja i izlaganja jezika i jezičnih varijeteta kao nematerijalne kulturne baštine kako bi se identificirale najbolje
prakse. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske navodi 41 unos na popisu nematerijalne kulturne baštine u
kategoriji “Usmena predaja, izričaji i govori”. U drugom dijelu istraživanja za svaki unos na spomenutom popisu utvrđeni
su nositelji i identificirane su lokalne zajednice (općine ili gradovi) koje se odnose na pojedino jezično kulturno dobro.
Korištenjem metode analize sadržaja web-stranica njihovih turističkih zajednica nastojalo se utvrditi postoje li javno
vidljive revitalizacijske aktivnosti koje doprinose očuvanju dobra, s osobitim osvrtom na muzejske aktivnosti. Analiza je
pokazala da postoji manjak strategija interpretacije zaštićene jezične baštine odnosno da one, ako i postoje, nisu
adekvatno komunicirane. Zaštita lokalnih jezičnih varijeteta u Republici Hrvatskoj može se postići s pomoću specifičnih
strategija i taktika njihova izlaganja korištenjem tehnika interpretacije nematerijalne kulturne baštine u postojećim ili
novim muzejskim prostorima. Na temelju istraživanja ponuđene su metode predstavljanja i izlaganja jezične baštine
zaprešićkoga kraja. Takve bi incijative mogle poboljšati turističku privlačnost područja, pospješiti očuvanje njegove
nematerijalne kulturne baštine i poduprijeti kulturnu održivost lokalne zajednice.

Ključne riječi

kulturna održivost; interpretacija baštine; predstavljanje nematerijalne baštine; izložbe jezika

Hrčak ID:

324092

URI

https://hrcak.srce.hr/324092

Datum izdavanja:

19.12.2024.

Posjeta: 402 *