Ars Adriatica, No. 14, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/ars.4633
Relikvijar glave sv. Kristofora na Rabu: dvojezičnost stila i stvaranje konsenzusa oko rapskog zaštitnika
Ana Munk
; Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Relikvijar glave sv. Kristofora je najranije sačuvan primjer ilustracije jedne svetačke legende u dalmatinskoj srednjovjekovnoj umjetnosti do 14. stoljeća. Relikvijar se uobičajeno datira u 12. stoljeće i u latinsko-bizantski ili čak grčkobizantski kulturni krug. U radu se predlaže Zadar kao mjesto izrade te venecijanski kulturni krug kao izvorište bizantinizirajućih ili dvojezičnih stilskih i ikonografskih elemenata koje nalazimo na ovom relikvijaru. Iznose se argumenti za kasniju dataciju djela, u zadnja desetljeća 13. ili sam početak 14. stoljeća što otvara mogućnost da je relikvijar rađen u vrijeme rapskog biskupa Hermolaisa, autora teksta Miracula sancti Christofori iz 1308. godine. Naglašeni klasicizam figura rimskih vojnika u scenama mučeništva objašnjava se uporabom bizantskih predložaka za svetce ratnike, međutim, umjetnikovo posvemašnje zanemarivanje uloge i značenja bizantskih svetaca ratnika još je jedan dokaz o zapadnjačkom okruženju u kojem je rađen ovaj relikvijar. Prikazi Mučenja strelicama (koji se ne javlja se u grčkoj varijanti legende) i Glavosijeka odgovaraju, vizualno prate i podržavaju dva lokalna blagdana sv. Kristofora.
Ključne riječi
Rab; Zadar; sv. Kristofor; relikvijar; Bizant; Venecija; ikonografija mučeništva
Hrčak ID:
325197
URI
Datum izdavanja:
26.12.2024.
Posjeta: 0 *