Stručni rad
https://doi.org/doi: 10.15291/libellarium.4545
Potencijal konzervatorsko-restauratorske dokumentacije kao izvora informacija za knjižnični katalog
Đuro Singer
; Nacionalna i sveučilšna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
*
Sanda Milošević
; Nacionalna i sveučilšna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tamara Štefanac
; Nacionalna i sveučilšna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Cilj. Cilj je rada pokazati kako konzervatorsko-restauratorska dokumentacija može pridonijeti obujmu i vrijednosti informacija koje donosi knjižnični katalog. Konzervatorsko-restauratorska dokumentacija može biti vrijedan izvor informacija pružajući podatke o stanju, povijesti i očuvanju građe. Dostupnost tih informacija promiče transparentnost i posvećenost brizi o kulturnoj baštini.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje uključuje analizu pravnog okvira, etičkog kodeksa i smjernica kako bi se pokazala odgovornost stručnjaka koji se bave zaštitom kulturne baštine te izdvojene slučajeve knjižničnih i konzervatorskih zapisa izrađenih u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Osim toga, prikazujemo razvoj konzervatorsko-restauratorske dokumentacije kroz primjere iz povijesti, razvoj pisanih obrazaca i tehnologije uz poseban prikaz kontinuiranog razvoja i strukture baze podataka, odnosno dokumentacijske djelatnosti Odjela Zaštita i pohrana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Rezultati. Rad problematizira čest nesrazmjer raznovrsnosti podataka koji se nude korisnicima kroz kataloge i svih podataka koji bi im mogli biti dostupni kada bi se manje baze podataka koje se koriste u svakodnevnom poslovanju knjižica koristile kao izvor za dopunu kataloga. Takva otvorenost dijeljenjem informacija stvara dodatno povjerenje korisnika, ali i dokazuje da je očuvanje kulturne baštine jedan od osnovnih ciljeva knjižnica.
Originalnost/vrijednost. Rad predstavlja znanja stečena višegodišnjim radom na konzervatorsko-restauratorskoj dokumentaciji i potencijal dostupnih podataka za knjižnične kataloge i slične sustave. Iako ponekad konzervatorsko-restauratorska dokumentacija može sadržavati osjetljive informacije pa posebnu pozornost treba posvetiti tome što može i treba biti javno dostupna informacija, u praktičnom smislu, ne postoje velike zapreke koje bi spriječile da se informacija o postojanju dokumentacije koristi u knjižničnom katalogu koji je korisnicima i istraživačima osnovni izvor informacija o knjižničnoj građi. S obzirom na vrijednost građe koja se čuva u zbirkama posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i posebnu pozornost koja se posvećuje njezinu čuvanju, originalnost je i vrijednost nastale konzervatorsko-restauratorske dokumentacije neupitna. Rad donosi analizu i usporedbe zapisa o istoj jedinici baštinske građe koje su izradili knjižničari s onima koje su izradili konzervatori te predlaže mogućnosti objedinjavanja informacija. Dodatno, u radu se iznosi povijesni pregled razvoja konzervatorsko-restauratorske dokumentacije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu što daje uvid budućim istraživačima povijesti konzervacije i restauracije na primjeru nacionalne knjižnice.
Ključne riječi
konzervatorsko-restauratorska dokumentacija; katalogizacija; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; metapodaci
Hrčak ID:
325387
URI
Datum izdavanja:
27.12.2024.
Posjeta: 0 *