Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/ygjwrc27ky
Digitalna demencija i kognitivni pad u eri pametnih naprava
Jasna Badžak
; Department of Neurology, Referral Centre for Preoperative Assessment of Patients with Pharmacoresistant epilepsy, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Filip Đerke
; Department of Neurology, Referral Centre for Preoperative Assessment of Patients with Pharmacoresistant epilepsy, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
*
Silvio Bašić
; Department of Neurology, Referral Centre for Preoperative Assessment of Patients with Pharmacoresistant epilepsy, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Vida Demarin
; Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Digitalna demencija, koncept koji je predstavio neuroznanstvenik Manfred Spitzer, opisuje kognitivni pad povezan s pretjeranom upotrebom pametnih naprava poput pametnih telefona, tableta i računala. Ovu pojavu karakterizira smanjeno pamćenje, pažnja i sposobnost rješavanja problema, osobito kod mlađih osoba. Iako nije službena medicinska dijagnoza, digitalna demencija naglašava širu zabrinutost o neurološkom učinku pretjeranog oslanjanja na tehnologiju. Funkcija “vanjske memorije” pametnih uređaja smanjuje kognitivno opterećenje mozga, oslobađajući mentalnu sposobnost za druge zadatke. Međutim, to također ograničava prirodnu “mentalnu vježbu” mozga, koja je neophodna za održavanje kognitivnog zdravlja. Studije pokazuju da često oslanjanje na digitalne uređaje za zadatke povezane s memorijom smanjuje sposobnost korisnika da se samostalno prisjete informacija. Kognitivno rasterećenje povezano je s “mentalnom atrofijom”, sličnom slabljenju mišića uslijed neaktivnosti. Adolescenti i djeca posebno su ranjivi zbog plastičnosti svojih mozgova u razvoju. Pretjerano korištenje ekrana među mladima povezuje se sa slabim pamćenjem, fragmentiranom pažnjom i poremećenim snom zbog izlaganja plavom svjetlu, a sve to koči kognitivni razvoj. U preglednom radu ističemo tri primarna puta putem kojih korištenje pametnih gadgeta utječe na kognitivno zdravlje: neurološke promjene, jačanje ponašanja i emocionalno blagostanje. MRI studije otkrivaju da veliki korisnici pametnih telefona pokazuju smanjenu gustoću sive tvari u prefrontalnom korteksu i hipokampusu, regijama bitnim za donošenje odluka i pamćenje. Uobičajena uporaba digitalnih uređaja potiče oslanjanje na praktičnost, istiskujući kognitivne izazove ključne za mentalnu otpornost. Osim toga, dugotrajna uporaba gadgeta povezana je s višim razinama stresa i tjeskobe, što negativno utječe na konsolidaciju pamćenja. Situacija u Hrvatskoj odražava šire europske trendove, pri čemu je pandemija COVID-19 povećala korištenje zaslona među mladima zbog učenja na daljinu i ograničenih društvenih aktivnosti. Ova promjena povećala je zabrinutost za kognitivno zdravlje, društveni razvoj i mentalnu dobrobit. Strategije ublažavanja naglašavaju pažljivo korištenje tehnologije, vježbe kognitivnog treninga i tjelesnu aktivnost. Poticanje razdoblja bez uređaja, kognitivne vježbe i tjelesne aktivnosti poput hodanja ili plivanja mogu potaknuti neurogenezu, poboljšati funkciju hipokampusa i ojačati pamćenje. Ove preventivne mjere imaju za cilj uravnotežiti kognitivni pad povezan s prekomjernom upotrebom gadgeta. Zaključno, dok su pametni uređaji poboljšali svakodnevnu praktičnost, njihova produljena uporaba predstavlja značajan rizik za kognitivno zdravlje. Rješavanje digitalne demencije zahtijeva uravnotežen pristup koji potiče svjesno korištenje, kognitivni angažman i tjelesnu aktivnost, osobito među mladima. Proaktivne mjere mogu pomoći u očuvanju kognitivnog zdravlja i smanjiti dugoročne rizike uzrokovane pretjeranom digitalnom ovisnošću.
Ključne riječi
Kognitivni pad; Poremećaji pamćenja; vrijeme ekrana; Poremećaj korištenja tehnologije
Hrčak ID:
326024
URI
Datum izdavanja:
20.12.2024.
Posjeta: 0 *