Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v11i2.2
Dekonstrukcija semiorijentalizma i balkanizma u autobiografskoj prozi Enza Bettize i Grytzka Mascionija
Katarina Dalmatin
; Filozofski fakultet u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Rad analizira načine dekonstrukcije nekih dominantnih elemenata semiorijentalističkoga i balkanističkoga diskursa (kako ih definiraju Nino Raspudić i Maria Todorova) u autobiografskoj prozi Enza Bettize i Grytzka Mascionija potkraj 20. stoljeća. U kontekstu Bettizine dekonstrukcije balkanskih mitova o uzrocima i prirodi rata 1990-ih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u djelu Esilio (Progonstvo), rad se fokusira na njegovu analizu uloge negativne percepcije elemenata osmanske baštine u stvaranju ideološkoga okvira velikosrpske ideologije, kao i na različite funkcije prikaza dalmatinskoga zaleđa (Vlaja) u djelu Esilio u usporedbi s motivacijama za prikaz Morlaka u talijanskoj semiorijentalističkoj tradiciji kasnoga 20. stoljeća. U romanu Puck Grytzka Mascionija distanciranje od jadranskoga semiorijentalističkog diskursa očituje se u odbijanju da se kulturna dostignuća Dalmacije pripišu isključivo venecijanskomu i talijanskom utjecaju te u privilegiranju Dubrovnika u predstavljanju hrvatskoga i dalmatinskoga identiteta. Odmak od semiorijentalizma u Pucku popraćen je snažnim intertekstualnim dijalogom s ishodištem toga diskursa – djelom Alberta Fortisa Put po Dalmaciji.
Ključne riječi
Enzo Bettiza, Esilio, Grytzko Mascioni, Puck, dekonstrukcija, semiorijentalizam, Balkanizam
Hrčak ID:
326711
URI
Datum izdavanja:
29.12.2024.
Posjeta: 861 *