Arti musices, Vol. 55 No. 2, 2024.
Original scientific paper
https://doi.org/10.21857/m3v76t1doy
Dora Pejačević i glazbeni saloni u kontinentalnoj Hrvatskoj kao središta kulturnog umrežavanja
Vjera Katalinić
orcid.org/0000-0001-7230-7990
; Department for History of Croatian Music, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia
Abstract
Pojam »glazbeni salon« općenito se definira i kao prostor muziciranja i kao vrsta glazbe koja se u njemu izvodi. U prvom redu (vezano uz prostor) može se promatrati iz triju perspektiva: kao istaknuti prostor muziciranja u aristokratskoj ili građanskoj kući, kao isključivo društveni događaj, ali i kao ugodno i opušteno okupljanje. No, uporaba i tumačenje pojma »salon« više je vezana uz urbane sredine iako su aristokracija i imućniji građani organizirali takva druženja i u svojim ljetnim rezidencijama (dvorcima, kurijama).
U prvome dijelu rada prikazuje se djelovanje nekih tipova glazbenih salona (tj. druženja u kojima je bilo prisutno i muziciranje). U prvoj polovici stoljeća izrazitija su politički obojena druženja Iliraca ili njihovih oponenata, dok su se glazbenici družili izvan političkih ideologija. U drugoj polovici stoljeća, osobito nakon obiju Nagodba (1867. i 1868), privatna okupljanja s glazbenom komponentom manje se oslanjaju na političke istomišljenike, a više na stalešku pripadnost. U drugome dijelu ovoga rada propituje se kakva su se glazbena druženja organizirala u obitelji Dore Pejačević i kućama njezinih prijatelja u kojima je i sama sudjelovala te kakva je bila publika, a sve u kontekstu glazbenog života sredine. Nadalje, donosi se i niz spekulacija o mogućim mjestima takvih događaja i polazištima za neka buduća istraživanja s obzirom na to da je javnih izvora (prije svega novinskih članaka) vrlo malo, pa se valja oslanjati na relativno skromne privatne dokumente (korespondenciju, dnevnike, uspomene i sl.).
Keywords
Dora Pejačević; glazbeni saloni; umrežavanje glazbom; »dugo 19. stoljeće«
Hrčak ID:
327341
URI
Publication date:
15.12.2024.
Visits: 52 *