Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2025.1.12
UČINAK PRIMJENE FLUIDA IZ BURAGA NA PROIZVODNJU METANA IZ RAZLIČITIH VRSTA UGLJENA
Dahrul Effendi
; Department of Petroleum Engineering, Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Jalan Ganesa 10, Bandung 40132, Indonesia; Department of Petroleum Engineering, Faculty of Engineering and Technology, Tanri Abeng University, Jalan Swadarma Raya 58, Jakarta 12250, Indonesia
*
Asep Kurnia Permadi
; Department of Petroleum Engineering, Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Jalan Ganesa 10, Bandung 40132, Indonesia
Doddy Abdassah
; Department of Petroleum Engineering, Faculty of Mining and Petroleum Engineering, Bandung Institute of Technology, Jalan Ganesa 10, Bandung 40132, Indonesia
Bambang Widarsono
; BRIN ((National Research and Innovation Agency), Gedung BJ Habibie, Jl. M.H. Thamrin No.8, RT.2/RW.1, Kb. Sirih, Kec. Menteng, Kota Jakarta Pusat, Special Capital District of Jakarta 10340, Indonesia
* Dopisni autor.
Sažetak
Indonezija je jedan od najvećih proizvođača ugljena u svijetu. Drugi način korištenja ugljena kao izvora energije jest pretvaranje ugljena u metan korištenjem metanogenih mikroorganizama. Inovativno korištenje klaoničkoga otpada kao izvora metanogenih mikroorganizama za proizvodnju metana iz ugljena predstavlja nov pristup diverzifikaciji energije dobivene iz ugljena na ekološki prihvatljiviji način. Kako bi se navedeno moglo primijeniti u praksi, potrebno je provesti ispitivanje mikrobiološkoga djelovanja fluida iz buraga na proizvodnju metana iz ugljena u uvjetima koji vladaju u bušotini za proizvodnju metana iz ugljena (engl. coalbed methane (CBM) well), te su u ovome istraživanju korištene različite vrste ugljena. Prethodno provedena istraživanja potvrdila su mogućnost korištenja fluida iz buraga za proizvodnju metana iz ugljena. Kako bi se potvrdila primjena navedenoga u praksi, potrebno je provesti ispitivanje mikrobiološkoga djelovanja fluida iz buraga u uvjetima CBM ležišta. Stoga je ovo istraživanje provedeno na različitim geološkim formacijama koje sadržavaju vodu i ugljen. Cilj je istraživanja ispitati proizvodnju metana kombinacijom fluida iz buraga kao izvora metanogenih mikroorganizama, slojne vode i raznih vrsta ugljena (A: lignit, B: subbitumenski, C: bitumenski i K: kontrolni) na sobnoj temperaturi. Rezultati provedenoga istraživanja upućuju na to da je dodavanjem slojne vode i mikroorganizama iz tekućine iz buraga moguće proizvesti metan iz različitih vrsta ugljena. Mikrobiološka aktivnost tijekom istraživanja praćena je mjerenjem promjene pH vrijednosti i promatranjem živih mikroorganizama. Bacili su dominantna vrsta mikroorganizama. Zbog razgradnje organskih spojeva ugljena prisutnost metanogene mikrobne aktivnosti praćena je hlapljivim masnim kiselinama (engl. volatile fatty acid, VFA). Ukupni VFA u svim je slučajevima pokazao sličnu tendenciju smanjenja. Istraživanjem je utvrđeno da u svim slučajevima do 60 dana inkubacije dolazi do stvaranja hlapljive masne kiseline u različitim količinama. Navedene masne kiseline uključuju octenu, propionsku, maslačnu, izomaslačnu, izovalerijansku i valerijansku kiselinu. Najčešće proizvedeni djelomični VFA, kao primarni međuspoj u stvaranju metana, jest octena kiselina. Slučaj A s lignitskim ugljenom imao je najveću proizvodnju metana. Ukupni volumen plina u tom je slučaju nakon 60 dana inkubacije dosegnuo 16 400 mL. Nasuprot tome, najveća kumulativna proizvodnja metana dogodila se u tretmanu C s bitumenskim ugljenom, u iznosu od 100,60 mL nakon 60 dana inkubacije.
Ključne riječi
metan proizveden iz ugljena; fluid iz buraga; slojna voda; mikroorganizmi; vrste ugljena
Hrčak ID:
327938
URI
Datum izdavanja:
11.2.2025.
Posjeta: 855 *