Other
Vinogradarstvo Vinodola na kraju drugog i početkom trećeg milenija
Ivan Sokolić
Abstract
Vinodol je od davnine poznat po uzgoju vinove loze, po čemu je i dobio ime. Njegovo su tlo i klima osobiti, što su uočili još i najstariji žitelji, u ilirsko i rimsko doba. Ta komparativna pogodnost danas se malo iskorištava, te je vinogradarstvo ovdje zapostavljena gospodarska djelatnost. Postoji opće slaganje da se ono može i treba razviti, ali je malo brige da se to i postigne. O tome je autor pisao i u 3. broju Vinodolskog zbornika, kojom je prilikom opisao i po vijest vinogradarstva ovdje. Vinogradarstvo je i u vezi s ekosustavom, jer čovjek svojim ak tivnostima (pri obradi tla, gnojidbom, upotrebom kemijskim zaštitnih sredstava itd.) može znatno remetiti ekologiju (zdravu sredinu) i kvalitetu proizvoda (grožđe, vino). Autohtone sorte loze daju vrlo kvalitetno vino, ali su one većim dijelom zapuštene. Posljednjih godina javljaju se vrlo znakovite inicijative za obnovu vinogradarstva u Vinodolu (Pavlomir skupina Vukovaraca, Vinodolska poljoprivredna zadruga Studec, individualni proizvođači, među kojima su Miljenko Manestar, Ivan Ligatić, Zvonko Štifan, Marija Marušić, Zvonimir Barbarić…), koje treba podržati a inicijativu širiti, kako bi se ovdje obnovilo vinogradarstvo, kao komplemen tarna djelatnost turizmu.
Keywords
Vinogradarstvo; vino; Vinodol; autohtone sorte; nove inicijative za obnovu; komplementarnost turizmu
Hrčak ID:
332003
URI
Publication date:
31.10.2002.
Visits: 146 *