Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.57140/mj.55.2.1

Klinička obilježja bolesnika oboljelih od COVID-19 s plućnom embolijom ili bez nje

Ante Salečić ; Dom zdravlja Korčula, Korčula, Hrvatska
Luka Komić ; Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Split, Hrvatska
Sanda Sardelić ; KBC Split, Klinički zavod za mikrobiologiju i parazitologiju, Split, Hrvatska
Dragan Ledina ; KBC Split, Klinika za infektologiju, Split, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Sažetak

Cilj: Cilj ovoga istraživanja bio je usporediti demografske, kliničke i laboratorijske karakteristike
hospitaliziranih COVID-19 bolesnika s plućnom embolijom i bez nje.
Metode: Provedeno je retrospektivno kohortno istraživanje. Nasumičnim odabirom analizirana je
medicinska dokumentacija 100 COVID-19 bolesnika hospitaliziranih u razdoblju od 1.1. do 31.12.2021.
godine, 50 bolesnika s plućnom embolijom, te 50 bolesnika bez nje.
Rezultati: Većinu COVID-19 bolesnika činili su muškarci (60%), dok je plućna embolija bila učestalija
u žena (57,5%). Medijan dobi bolesnika koji su razvili plućnu emboliju bio je viši u skupini bolesnika s
plućnom embolijom, iako bez statistički značajne razlike. Pušenje kao navika bila je češća u osoba s
embolijom, iako bez statistički značajne razlike dok su bolesnici bez embolije bili češće cijepljeni protiv
COVID-19 u odnosu na one s embolijom, iako bez statistički značajne razlike. U 80% bolesnika bio je
prisutan neki od komorbiditeta i to najčešće arterijska hipertenzija (62,5%). Antikoagulacijsku i/ili
antiagregacijsku terapiju češće su imali bolesnici u kontrolnoj skupini, ali bez statistički značajne razlike.
Leukociti, D-dimeri, trombociti i NT-proBNP bilježili su statistički značajno više vrijednosti u grupi
bolesnika s embolijom. Medijan pojave plućne embolije bio je 11 dana od početka simptoma s najčešćim
nalazom embolije, utvrđenim CT angiografijom, u segmentalnim ograncima (38%). Mehanička ventilacija
češće je korištena u bolesnika s embolijom u kojih je zabilježen i veći broj smrtnih ishoda, iako bez
statistički značajne razlike.
Zaključak: Iako su bolesnici s plućnom embolijom bili češće ženskog spola i starije životne dobi, spol
i dob nisu se značajno razlikovali među analiziranim skupinama. Bolesnici s plućnom embolijom imali su
značajno više vrijednosti D-dimera, leukocita, trombocita i natriuretskog peptida u odnosu na ispitanike
koji je nisu razvili. Plućna embolija bila je najčešće lokalizirana u segmentalnim ograncima plućnih arterija.
Potreba za mehaničkom ventilacijom, te učestalost smrtnoga ishoda bila je češća u bolesnika s embolijom,
ali bez značajne razlike.

Ključne riječi

COVID-19; SARS-CoV-2; plućna embolija

Hrčak ID:

332502

URI

https://hrcak.srce.hr/332502

Datum izdavanja:

20.6.2025.

Posjeta: 762 *