Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5513/JCEA01/26.2.4616

Usporedba morfologije vimena, tjelesne mase i proizvodnje mlijeka tijekom laktacije u bosanskohercegovačkih ovaca na ispaši

Vinko BATINIC orcid id orcid.org/0000-0001-5112-6728 ; University of Mostar, Faculty of Agriculture and Food Technology, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina
Dragica SALAMON orcid id orcid.org/0000-0003-3676-104X ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Stanko IVANKOVIC ; University of Mostar, Faculty of Agriculture and Food Technology, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina
Neven ANTUNAC ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Alen DZIDIC orcid id orcid.org/0000-0001-8259-4372 ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia *

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 694 Kb

str. 269-277

preuzimanja: 82

citiraj


Sažetak

Kupreška, Privorska i Stolačka pramenka su izvorne pasmine ovaca u Bosni i Hercegovini, čije se mlijeko tradicionalno koristi za proizvodnju sira nakon odbića janjadi. Glavni cilj ovoga istraživanja bilo je određivanje morfologije vimena i promjena u proizvodnji mlijeka tijekom laktacije u Kupreške (n=107), Privorske (n=94) i Stolačke (n=121) pramenke, koje se uzgajaju na pašnjacima. Količina proizvedenog mlijeka, morfologija vimena, masa ovaca, kemijski sastav mlijeka (udio mliječne masti, bjelančevina, laktoze i suhe tvari bez masti), broj somatskih stanica, te ukupni broj bakterija u mlijeku određeni su u ranoj (od 80. do 100. dana laktacije), srednjoj (od 140. do 160 . dana laktacije) i kasnoj laktaciji (od 200. do 220. dana laktacije) kod Kupreških, Privorskih i Stolačkih pramenki. Rezultati ovog rada potvrđuju da sve ispitivane pasmine imaju nisku mliječnost. Osim toga, proizvodnja mlijeka se smanjuje tijekom laktacije, a povećava udio mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari bez masti. Ukupan broj somatskih stanica u mlijeku se blago povećava tijekom laktacije, ali njihova koncentracija je upućivala na dobro zdravlje vimena. Pasmina sa najvećom proizvodnjom mlijeka, kao i visinom i širinom vimena je Kupreška u odnosu na Privorsku i Stolačku pramenku. Može se zaključiti da mjere vimena i sisa kod svih pasmina ovaca su podobne za strojnu mužnju, a što se ogleda u malom kutu kojeg sise zatvaraju s okomicom vimena, te visini cisterne ispod sisnog otvora. Širina i visina vimena pozitivno u korelirani s količinom proizvedenog mlijeka, i stoga od velikog značaja u procjeni proizvodnje mlijeka svih triju pasmina ovaca.

Ključne riječi

morfologija vimena; proizvodnja mlijeka; izvorne pasmine ovaca

Hrčak ID:

332706

URI

https://hrcak.srce.hr/332706

Datum izdavanja:

29.6.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 251 *