Poljoprivreda, Vol. 31 No. 1, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.31.1.4
Biološke karakteristike ranih sorti šljive u središnjem dijelu Staroplaninskog područja
Boryana Stefanova
orcid.org/0000-0002-5073-5449
; Istraživački institut za planinsko stočarstvo i poljoprivredu (RIMSA), Poljoprivredna akademija, Bulevar Vasila Levskog 28, 5600 Trojan, Bugarska
Petko Minkov
; Istraživački institut za planinsko stočarstvo i poljoprivredu (RIMSA), Poljoprivredna akademija, Bulevar Vasila Levskog 28, 5600 Trojan, Bugarska
Georgi Popski
; Istraživački institut za planinsko stočarstvo i poljoprivredu (RIMSA), Poljoprivredna akademija, Bulevar Vasila Levskog 28, 5600 Trojan, Bugarska
Teodora Mihova
; Istraživački institut za planinsko stočarstvo i poljoprivredu (RIMSA), Poljoprivredna akademija, Bulevar Vasila Levskog 28, 5600 Trojan, Bugarska
Aleksandar Stanisavljević
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Dejan Bošnjak
orcid.org/0000-0001-6507-3989
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
U razdoblju od 2020. do 2022. godine ispitivane su biološke i pomološke karakteristike ranih sorti šljive: ‚Ruth Gerstetter‘, ‚Tuleu Timpuriu‘, ‚Katinka‘, ‚Tegera‘, ‚Hanita‘, ‚Čačanska rana‘, ‚Čačanska ljepotica‘, ‚Zelena renkloda‘ i ‚Top First®‘. Istraživanje je provedeno u pokusnim nasadima Istraživačkog instituta za planinsko stočarstvo i poljoprivredu Trojan (RIMSA) – Trojan (Bugarska). Analize su uključivale mjerenje sljedeći parametri: fenofaza cvatnje, vrijeme dozrijevanja, pomometrijska te fizikalno-kemijska svojstva plodova i prinos, a sve u usporedbi sa standardnom sortom ‚Čačanska ljepotica‘. Najranija cvatnja zabilježena je kod sorte ‚Tuleu Timpuriu‘ (7.–12. travnja), a najduža cvatnja (15 dana) kod sorte ‚Ruth Gerstetter‘. Najkraću fazu cvatnje (12 dana) imala je sorta ‚Čačanska rana‘, koja je ujedno rezultirala i najvećim plodovima (55,30 g). Rane sorte šljive uzgojene u trojanskom području imale su niže vrijednosti suhe tvari u usporedbi sa standardom. Najveći sadržaj ukupnih polifenola zabilježen je kod sorte ‚Katinka‘ (376,83 mg/g) te kod sorte ‚Tuleu Timpuriu‘ (303,22 mg/g). Najveći prinos imala je standardna sorta (44 kg/stablo), a slijede ju ‚Čačanska rana‘ i ‚Katinka‘ (31–32 kg/stablo). Sorte ‚Zelena renkloda‘, ‚Hanita‘ i ‚Tegera‘ osim što su pogodne za svježu konzumaciju, pokazuju i veliki potencijal za preradu u sokove, nektare te destilate.
Ključne riječi
šljiva; Prunus domestica; morfologija; pomometrija; biokemija
Hrčak ID:
333121
URI
Datum izdavanja:
23.6.2025.
Posjeta: 804 *