Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca

Šimić Prgomet, Ivana

doi:10.31299/log.15.1.3

Logopedija, Vol. 15 No. 1, 2025.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31299/log.15.1.3

Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca

Ivana Šimić Prgomet orcid.org/0000-0002-7150-6645 ; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata

Puni tekst: hrvatski pdf 427 Kb

str. 45-57

preuzimanja: 96

citiraj

APA 6th Edition

Šimić Prgomet, I. (2025). Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca. Logopedija, 15 (1), 45-57. https://doi.org/10.31299/log.15.1.3

MLA 8th Edition

Šimić Prgomet, Ivana. "Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca." Logopedija, vol. 15, br. 1, 2025, str. 45-57. https://doi.org/10.31299/log.15.1.3. Citirano 05.12.2025.

Chicago 17th Edition

Šimić Prgomet, Ivana. "Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca." Logopedija 15, br. 1 (2025): 45-57. https://doi.org/10.31299/log.15.1.3

Harvard

Šimić Prgomet, I. (2025). 'Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca', Logopedija, 15(1), str. 45-57. https://doi.org/10.31299/log.15.1.3

Vancouver

Šimić Prgomet I. Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca. Logopedija [Internet]. 2025 [pristupljeno 05.12.2025.];15(1):45-57. https://doi.org/10.31299/log.15.1.3

IEEE

I. Šimić Prgomet, "Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca", Logopedija, vol.15, br. 1, str. 45-57, 2025. [Online]. https://doi.org/10.31299/log.15.1.3

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Tireoidektomija - kirurški je postupak uklanjanja dijela ili cijele štitnjače. Iako nužan kirurški postupak kod nekih bolesti, često rezultira poslijeoperacijskim poremećajima glasa. Cilj ovog istraživanja je ispitati učinak objektivnih, perceptivnih i subjektivnih parametara glasa na socijalnu domenu kvalitete života kod pacijenata podvrgnutih tireoidektomiji. Istraživanje je obuhvatilo 350 sudionika podvrgnutih tireoidektomiji - bez postoperativne ozljede povratnog laringealnog živca. Mjerenja su provedena u četiri vremenske točke: 7 dana prije operacije, te 7–10 dana, 3 mjeseca i 6 mjeseci nakon operacije. U naknadna mjerenja uključeni su samo sudionici kod kojih je i dalje postojao poremećaj glasa. Primijenjeni instrumenti uključivali su akustičku analizu glasa, GRBAS ljestvicu, VHI upitnik i socijalnu domenu kvalitete života iz WHOQOL-BREF upitnika. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da objektivni, perceptivni i subjektivni parametri glasa, neposredno nakon operacije, imaju značajan efekt na socijalnu domenu kvalitete života. Fizičke teškoće s glasom, perceptivne karakteristike poput hrapavosti i napetosti, te akustički parametri poput shimmera povezani su sa smanjenim socijalnim funkcioniranjem. Tri mjeseca nakon operacije ovi učinci ostaju prisutni, pri čemu perceptivni parametri imaju najveću prediktivnu vrijednost. Nakon šest mjeseci efekt glasovnih parametara se smanjuje, što ukazuje na postojanje adaptacijskih mehanizama.

Ključne riječi

glas; poremećaj glasa; procjena glasa; tireoidektomija; kvaliteta života; socijalna domena

Hrčak ID:

333927

URI

https://hrcak.srce.hr/333927

Datum izdavanja:

22.7.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 306 *

Podaci o članku

License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/):

Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International (CC BY-NC-SA 4.0)

License (open-access):

Časopis je dostupan u otvorenom pristupu. Puni tekst radova ovog časopisa besplatno se smije koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača. Članci se distribuiraju pod uvjetima Creative Commons licence Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna (CC BY-NC 4.0). Detaljnije o CC licenci na: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.hr Logopedija autorima ne naplaćuje naknade za slanje ili objavu članaka u časopisu. Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja. Autor može pohraniti svoj rad u institucijski repozitorij uz navođenje poveznice na objavljeni rad u časopisu.

License (open-access):

The journal is available in open access. The full text of the articles in this journal may be used free of charge for personal or educational purposes, subject to the copyright of the author and publisher. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) license. More details about the CC license at: https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.hr Journal Logopedija does not charge any fees to authors to submit or publish articles in the journal. Authors retain copyright for articles published in the journal, but by consenting to publication, they grant the journal the right of first publication. The author can store his work in the institutional repository with the obligation to provide a link to the published work in the journal.

Publication date: 22 July 2025

Volume: 15

Pages: 45-57

DOI: 10.31299/log.15.1.3

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Izvorni znanstveni članak

Categories:

Subject: Original scientific paper

Keywords:

Keyword: glas

Keyword: poremećaj glasa

Keyword: procjena glasa

Keyword: tireoidektomija

Keyword: kvaliteta života

Keyword: socijalna domena

Keywords:

Keyword: voice

Keyword: voice disorder

Keyword: voice assessment

Keyword: thyroidectomy

Keyword: quality of life

Keyword: social domain

Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca

Translated Title (en): Association of voice characteristics with subjective quality of life domain after thyroidectomy without recurrent laryngeal nerve lesion

Ivana Šimić Prgomet

Email: ivana.simic.prgomet@kbc-zagreb.hr

Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata University Hospital Centre Zagreb, Clinic of Otolaryngology, Head and Neck Surgery

Abstract

Translated Abstract

Thyroidectomy is a surgical procedure that removes part or whole thyroid gland. Although a necessary procedure for some diseases, it often results in postoperative voice disorders. The aim of this study is to examine the effect of objective, perceptual and subjective voice parameters on the social domain of quality of life, in patients who underwent thyroidectomy. Study included 350 participants who underwent thyroidectomy, without postoperative recurrent laryngeal nerve injury. Measurements were performed at four time points: 7 days before surgery and 7–10 days, 3 months, and 6 months after surgery. Only participants with voice disorder were included in the subsequent measurements. The instruments used acoustic voice analysis, GRBAS scale, VHI questionnaire and the social domain of quality of life from the WHOQOL-BREF questionnaire. The results of hierarchical regression analyses showed that objective, perceptual and subjective voice parameters, immediately after surgery, have a significant effect on the social domain of quality of life. Physical characteristics of the voice, perceptual characteristics such as hoarseness and tension, and acoustic parameters such as shimmering are associated with reduced social functioning. Three months after surgery, these effects remain present, with perceptual parameters having the highest predictive value. After six months, effective voice parameters decrease, indicating the existence of adaptation mechanisms.

UVOD

Tireoidektomija - kirurški je postupak kojim se uklanja dio (djelomična tireoidektomija) ili cijela štitnjača (totalna tireoidektomija), radi uklanjanja patološki promijenjenog tkiva koje je posljedica sve učestalijih bolesti štitnjače. Zbog anatomske blizine govornog aparata, postupak tireoidektomije često ima za posljedicu privremeno narušenu kvalitetu glasa. Jedan od razloga ovakvih komplikacija može biti ozljeda povratnog laringealnog živca, koja rezultira parezom/paralizom glasnica. Jednostrana, prolazna ozljeda laringealnog živca, javlja se u do 5 % slučajeva, dok se obostrana i trajna ozljeda javlja u 0,5 % slučajeva nakon operacije štitnjače (Rosato i sur., 2004). Međutim, znatno veći broj operiranih osoba razvija postoperativne poremećaje glasa kojima je ponekad teško utvrditi točan uzrok. Jakelić i sur. (2015) navode da čak 87 % operiranih osoba razvija promjene glasa, koji uključuju probleme s glasnim govorom i promjene visine glasa. Kod većine osoba koje razviju poremećaj glasa nakon tireoidektomije, objektivne pretrage ne pronalaze fizički uzrok, odnosno ne postoje vidljive promjene na glasnicama. Istraživanja pokazuju da poremećaj glasa može imati efekt na kvalitetu života takvih pacijenata (Goswami i sur., 2019). Kvaliteta života je širok koncept koji uključuje fizičko i psihičko stanje neke osobe, socijalne odnose, osobna vjerovanja i odnos prema okolini (WHO, 1997). Istraživanja većinom potvrđuju pad kvalitete života uzrokovan poremećajem glasa nakon tireoidektomije u domenama koje obuhvaćaju fizičko, psihološko i socijalno funkcioniranje, što uključuje narušene socijalne odnose, smanjenu mogućnost sudjelovanja u socijalnim aktivnostima i smanjenu sposobnost obavljanja društvenih uloga kod pacijenata koji su nakon operacije razvili poremećaj glasa (Landry i sur., 2022). Naime, glas ima važno osobno značenje, jedan je od obilježja identiteta svake osobe (Garcia-Falgueras, 2019). Ovo je osobito važno u socijalnom kontekstu. Ljudi imaju sposobnost razlikovanja i najsitnijih varijacija u glasu, na osnovi kojih kategoriziraju i donose procjene i zaključke o osobi (Maguinness i sur., 2018). Paya Herrero (2009) navodi da glas daje informaciju o spolu, dobi, zdravstvenom statusu, ali i emocionalnom stanju, samopouzdanju, ličnosti, stavovima, socijalnoj klasi i poziciji moći. Drugim riječima, ljudi donose brojne sudove o osobi koja govori samo na osnovi njezinog glasa. Također, ljudi automatski koriste glas kako bi izrazili neke od navedenih atributa i time internaliziraju svoj glas kao sastavni dio svog identiteta. Stoga ne čudi da su, kod poremećaja glasa, ovakve informacije iskrivljene. Osoba koja pati od poremećaja glasa ne može adekvatno prenijeti svoje emocije, stavove, samopouzdanje, vjerodostojnost i ostale važne sastavnice poruke koju nastoji odaslati drugim ljudima govornom komunikacijom, što rezultira smanjenim zadovoljstvom socijalnim odnosima i u konačnici - smanjenom percepcijom socijalne domene kvalitete života.

S obzirom na učestalost pojave poremećaja glasa nakon tireoidektomije, te njihovog potencijalnog efekta na kvalitetu života i socijalnih odnosa kod pacijenata, oni predstavljaju relevantnu nuspojavu koja zahtijeva dublje razumijevanje. Stoga je cilj ovog rada utvrditi kratkoročni i dugoročni individualni doprinos objektivnih, perceptivnih i subjektivnih parametara glasa na socijalnu domenu kvalitete života, kod osoba podvrgnutih tireoidektomiji. Istraživanje je prvenstveno usmjereno na osobe koje su razvile poremećaj glasa bez ozljede povratnog laringealnog živca.

METODA

Sudionici

U istraživanju je sudjelovalo 350 osoba kojima je indicirana operacija štitnjače (od toga 81 % žena). Istraživanje je provedeno u četiri vremenske točke – 7 dana prije operacije (prijeoperacijski), između 7 i 10 dana nakon operacije (POM1), 3 mjeseca nakon operacije (POM2) i 6 mjeseci nakon operacije (POM3). U poslijeoperacijska mjerenja uključeni su samo oni sudionici koji su imali poremećaj glasa na osnovi subjektivne, objektivne i/ili perceptivne procjene. Od 350 sudionika u prijeoperacijskom mjerenju, 11 ih je isključeno nakon operacije zbog paralize glasnica, a 47 je odustalo od istraživanja. To je rezultiralo s 292 sudionika u prvom poslijeoperacijskom mjerenju. U drugo poslijeoperacijsko mjerenje bilo je uključeno 249 sudionika (43 je imalo uredne parametre glasa u POM1). Do drugog poslijeoperacijskog mjerenja oporavio se 141 sudionik, pa je u trećem poslijeoperacijskom mjerenju sudjelovalo ukupno 108 sudionika. Kriteriji za sudjelovanje su uključivali punoljetnost, uredan prijeoperacijski glasovni status i potpisanu suglasnost. Prosječna dob sudionika bila je 48 godina (uz SD=12,57). Najmlađi sudionik imao je 20, a najstariji 75 godina.

Instrumenti

1. Sociodemografski upitnik koji uključuje dob, spol, obrazovanje i zanimanje sudionika.

2. Objektivna analiza glasa - Akustička analiza, koja je koristila dvije vrste akustičkih zapisa: produženu fonaciju vokala „a“ i maksimalno vrijeme fonacije (MVF). Za svakog sudionika prikupljena su tri uzorka, a za akustičku analizu uzelo se 5 sekundi vizualno najstabilnijeg srednjeg dijela fonacije. Prikupljeni parametri glasa su: Fundamentalna frekvencija (F₀), Intenzitet (izražen u dB), Jitter (izražen u %), Shimmer (izražen u %) i Maksimalno vrijeme fonacija (MVF, izraženo u sekundama).

3. Perceptivna procjena glasa – korištena je GRBAS ljestvica, pomoću koje se ocjenjuje kvaliteta glasa na pet parametara: promuklosti (Grade – G), hrapavosti (Roughness – R), šumnosti (Breathiness – B), asteničnosti (Asthenia – A) i napetost glasa (Strain – S). Svaki parametar boduje se na ljestvici od 0 do 3 (0 označava da nema odstupanja, a 3 izrazito odstupanje od normalnog glasa).

4. Indeks vokalnih teškoća (Voice Handicap Index (VHI), Jacobs i sur., 1997) korišten je za samoprocjenu glasa. Hrvatsku verziju upitnika su adaptirali i validirali Bonetti i Bonetti (2013), dok su Benšić i sur. (2024) odredili granične vrijednosti. Ljestvica se sastoji od 30 čestica i mjeri 3 komponente: funkcionalnu (VHIF), fizičku (VHIP) i emocionalnu (VHIE). Upitnik se ispunjava samostalno, a odgovori su izraženi Likertovom ljestvicom, koja označava stupanj slaganja sa svakom tvrdnjom, od 0 – nikad do 4 - uvijek.

5. Upitnik Kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije – skraćena verzija (World Health Organization Quality of Life‐Brief Version questionnaire, WHOQOL‐BREF) – Upitnik se sastoji od 26 čestica koje mjere 4 domene kvalitete života (fizičku, psihološku, socijalnu i okolinsku), te ukupnu kvalitetu života i zadovoljstvo zdravljem. Odgovori su predstavljeni na ljestvicama Likertovog tipa od 1 do 5 (1 označava najmanje, a 5 najviše slaganje s tvrdnjom). Za ovo istraživanje korištena je samo socijalna domena kvalitete života.

Obrada podataka

Prikazane su aritmetičke sredine, standardne devijacije, minimalne i maksimalne vrijednosti, te mjere asimetričnosti (skewness) i spljoštenosti (kurtosis) za potvrdu deskriptivnih karakteristika primijenjenih ljestvica.

Nadalje su korištene Pearsonove korelacije, te multiple, hijerarhijske regresijske analize i za svako poslijeoperacijsko mjerenje, kako bi se utvrdio doprinos objektivnih, perceptivnih i subjektivnih parametara glasa na socijalnu domenu kvalitete života.

Analiza je provedena u programu SPSS 21.

REZULTATI I RASPRAVA

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati efekte objektivnih, perceptivnih i subjektivnih parametara glasa na socijalnu domenu kvalitete života, kod osoba koje su podvrgnute tireoidektomiji, a koje nisu imale ozljedu povratnog laringealnog živca. Inicijalno je prikazana demografska struktura realiziranog uzorka (tablica 1).

Tablica 1. Demografska struktura uzorka

	Ukupno	Vrsta operacije
		Lobektomija	Totalna tireoidektomija
	N	%	N	%	N	%
Ukupno		350	100 %	182	100 %	168	100 %
Spol	Muško	65	19 %	36	20 %	29	17 %
	Žensko	285	81 %	146	80 %	139	83 %
Dob	20 do 29 god.	37	11 %	16	9 %	21	13 %
	30 do 39 god.	48	14 %	24	13 %	24	14 %
	40 do 49 god.	101	29 %	50	27 %	51	30 %
	50 do 59 god.	101	29 %	56	31 %	45	27 %
	60 do 69 god.	48	14 %	30	16 %	18	11 %
	70 do 79 god.	15	4 %	6	3 %	9	5 %
Obrazovanje	Bez završene škole (NKV)	1	0 %	1	1 %
	Završena osnovna škola (OS)	3	1 %	2	1 %	1	1 %
	Završena srednja škola (SSS)	118	34 %	55	30 %	63	38 %
	Završena viša škola (VŠS)	97	28 %	48	26 %	49	29 %
	Završen fakultet i više (VSS)	131	37 %	76	42 %	55	33 %
Zanimanje	Nisu glasovni profesionalci	150	43 %	70	38 %	80	48 %
	Glasovni profesionalci	200	57 %	112	62 %	88	52 %

U tablicama 2. do 5. prikazani su deskriptivni pokazatelji korištenih skala za svako mjerenje

Tablica 2. Deskriptivni podaci korištenih skala u prijeoperacijskom mjerenju

	N	Min	Max	M	SD	Skewness	Kurtosis
F₀	350	120.00	220.00	183.48	27.218	-1.283	.350
Intenzitet	350	68.00	75.00	70.56	1.896	.383	-.817
Jitter	350	0.01	0.50	0.30	0.126	-.207	-.876
Shimmer	350	1.05	5.00	3.61	0.878	-.486	-.245
MVF	350	15.00	35.00	20.55	4.430	.876	.435
Promuklost	350	0.00	0.00	0.00	0.000
Hrapavost	350	0.00	0.00	0.00	0.000
Šumnost	350	0.00	0.00	0.00	0.000
Asteničnost	350	0.00	0.00	0.00	0.000
Napetost	350	0.00	0.00	0.00	0.000
VHI-F	345	0.00	0.00	0.00	0.000
VHI-P	344	0.00	0.00	0.00	0.000
VHI-E	344	0.00	0.00	0.00	0.000
Socijalna domena	350	13.33	18.67	15.89	0.913	.480	.745

Rezultati prijeoperacijskog mjerenja (tablica 2) ukazuju na urednu glasovnu funkciju svih sudionika, što potvrđuju nulte vrijednosti na GRBAS i VHI skalama, te referentne vrijednosti akustičkih parametara.

Tablica 3. Deskriptivni podaci korištenih skala u prvom poslijeoperacijskom mjerenju

	N	Min	Max	M	SD	Skewness	Kurtosis
F₀, POM1	292	80.00	250.00	171.93	29.582	-.345	.787
Intenzitet, POM1	292	45.00	101.00	67.76	8.847	.835	2.327
Jitter, POM1	292	0.01	4.21	0.90	0.500	2.172	9.219
Shimmer, POM1	292	2.55	35.23	13.58	5.627	-.017	.184
MVF, POM1	292	9.00	32.00	17.15	4.214	.375	.010
Promuklost, POM1	292	0.00	3.00	1.46	0.905	.071	-.769
Hrapavost, POM1	292	0.00	3.00	1.21	0.769	.352	-.102
Šumnost, POM1	292	0.00	3.00	0.97	0.734	.153	-.827
Asteničnost, POM1	292	0.00	3.00	0.98	0.727	.193	-.630
Napetost, POM1	292	0.00	3.00	1.75	0.967	-.521	-.645
VHI-F, POM1	290	0.00	19.00	4.38	3.356	.979	1.670
VHI-P, POM1	289	0.00	40.00	18.93	9.541	-.709	-.068
VHI-E, POM1	289	0.00	20.00	3.80	2.970	1.661	6.361
Socijalna domena, POM1	292	5.33	18.67	13.20	3.004	-.489	-.965

U prvom poslijeoperacijskom mjerenju (tablica 3), dolazi do pogoršanja u prosječnim vrijednostima kod svih glasovnih parametara. Iznosi na objektivnim mjerama glasa su se promijenili - došlo je do pada u fundamentalnoj frekvenciji, intenzitetu i maksimalnom vremenu fonacije, dok su vrijednosti jittera i shimmera porasle u odnosu na prijeoperacijsko mjerenje. Porasle su i vrijednosti na sve tri VHI podljestvice, što ukazuje na to da sudionici primjećuju promjene u svom glasu. Asimetričnost (Skewness) i spljoštenost (Kurtosis) pojedinih parametara ukazuju na to da postoji odstupanje od normalne distribucije kada je u pitanju Jitter i VHI-E podljestvica. Uobičajen je konsenzus da se asimetričnost treba kretati u rasponu od -1 do 1, a spljoštenost od -2 do 2 (Hair i sur., 2017). Međutim, brojni autori smatraju prihvatljivima šire raspone (George i Mallery, 2016; Schmider i sur., 2010; Brown, 2006). Brown (2006) smatra da su za regresijsku analizu prihvatljive vrijednosti između -3 i 3 za asimetričnost, 10 i -10 za spljoštenost.

Tablica 4. Deskriptivni podaci korištenih skala u drugom poslijeoperacijskom mjerenju

	N	Min	Max	M	SD	Skewness	Kurtosis
F₀, POM2	292	90.00	230.00	178.47	26.239	-.918	.539
Intenzitet, POM2	292	50.00	95.00	69.35	5.428	.223	5.618
Jitter, POM2	292	0.01	2.24	0.54	0.360	1.289	2.309
Shimmer, POM2	292	1.65	26.01	7.64	5.107	1.053	.007
MVF, POM2	292	9.00	30.00	19.24	3.167	.074	.309
Promuklost, POM2	292	0.00	3.00	0.60	0.874	1.156	.055
Hrapavost, POM2	292	0.00	3.00	0.51	0.744	1.226	.456
Šumnost, POM2	292	0.00	2.00	0.43	0.642	1.189	.258
Asteničnost, POM2	292	0.00	2.00	0.43	0.657	1.258	.345
Napetost, POM2	292	0.00	3.00	0.69	0.971	.953	-.624
VHI-F, POM2	289	0.00	17.00	1.70	2.848	2.011	4.611
VHI-P, POM2	289	0.00	29.00	6.62	9.188	.881	-.854
VHI-E, POM2	291	0.00	17.00	1.62	2.619	1.835	4.312
Socijalna domena, POM2	249	8.00	18.67	15.35	1.422	-3.402	14.055

Tri mjeseca nakon operacije, u drugom poslijeoperacijskom mjerenju, većina parametara pokazuje znakove oporavka (tablica 4). Vrijednosti objektivnih, perceptivnih i subjektivnih mjera ponovno se približavaju normativnim vrijednostima, ali i dalje postoje odstupanja. Asimetričnost i spljoštenost je kod svih mjerenih parametara unutar vrijednosti prihvatljivih za regresijsku analizu (Brown, 2006).

Slični rezultati prikazani su i u tablici 5, za treće poslijeoperacijsko mjerenje.

Tablica 5. Deskriptivni podaci korištenih skala u trećem poslijeoperacijskom mjerenju

	N	Min	Max	M	SD	Skewness	Kurtosis
F₀, POM3	292	100.00	230.00	179.60	24.936	-.904	.388
Intenzitet, POM3	292	50.00	95.00	69.76	4.618	.479	9.706
Jitter, POM3	292	0.01	1.98	0.47	0.322	1.581	3.034
Shimmer, POM3	292	1.25	28.16	6.07	4.204	1.928	3.594
MVF, POM3	292	9.00	30.00	19.29	3.128	.075	.405
Promuklost, POM3	292	0.00	3.00	0.37	0.755	1.934	2.565
Hrapavost, POM3	292	0.00	3.00	0.30	0.631	2.049	3.396
Šumnost, POM3	292	0.00	2.00	0.28	0.577	1.940	2.629
Asteničnost, POM3	292	0.00	3.00	0.27	0.585	2.252	4.709
Napetost, POM3	292	0.00	3.00	0.47	0.928	1.698	1.334
VHI-F, POM3	289	0.00	16.00	1.17	2.652	2.615	7.251
VHI-P, POM3	289	0.00	30.00	4.37	8.505	1.620	1.031
VHI-E, POM3	291	0.00	13.00	1.04	2.299	2.472	6.233
Socijalna domena, POM3	108	8.00	16.00	14.67	1.514	-2.887	9.857

Kao i u prethodnom mjerenju i ovdje rezultati ukazuju na nešto blaža, ali i dalje prisutna odstupanja u vrijednostima parametara glasa. Asimetričnosti i spljoštenosti pojedinih distribucija i dalje ulaze u prihvatljiv raspon za provedbu daljih analiza.

Za provjeru povezanosti između socijalne domene kvalitete života i objektivnih, perceptivnih i subjektivnih parametara glasa, izračunane su Pearsonove korelacije (tablica 6). Provjerene su i korelacije s rezultatima na socijalnoj domeni kvalitete života u prijeoperacijskom mjerenju.

Tablica 6. Korelacije između rezultata na socijalnoj domeni kvalitete života i mjerenih parametara glasa u prvom poslijeoperacijskom mjerenju

	Socijalna domena, POM1	Socijalna domena - prijeoperacijski
Socijalna domena	-.029
F₀, POM1	-.007	-.041
Intenzitet, POM1	-.069	.014
Jitter, POM1	-.177^**	-.032
Shimmer, POM1	-.162^**	-.059
MVF, POM1	-.015	-.056
Promuklost, POM1	-.273^**	-.032
Hrapavost, POM1	-.273^**	-.052
Šumnost, POM1	-.110	-.024
Asteničnost, POM1	-.102	-.088
Napetost, POM1	-.270^**	-.075
VHI-F, POM1	-.265^**	-.079
VHI-P, POM1	-.416^**	.005
VHI-E, POM1	-.293^**	-.041

Prema rezultatima u tablici 6. vidi se da postoje statistički značajne korelacije između socijalne domene kvalitete života i objektivnih, perceptivnih i subjektivnih parametara glasa. Sve značajne korelacije negativne su u predznaku, što ukazuje da viši rezultati na tim parametrima rezultiraju nižom socijalnom domenom kvalitete života. Najviša zabilježena korelacija pronađena je s fizičkom komponentom VHI ljestvice (r=-,416). Nakon toga slijede korelacija s emocionalnom komponentom VHI ljestvice (r=-,293), promuklosti (r=-,273), Hrapavosti (r=-,273) i napetosti (r=-,270) glasa, te nešto niže korelacije s objektivnim parametrima jitterom (r=-,177) i shimmerom (r=,162). Radi provjere individualnih doprinosa ovih parametara socijalnoj domeni kvalitete života, izračunana je hijerarhijska regresijska analiza (tablica 7). U prvom koraku analize uključeni su objektivni parametri glasa koji su pokazali statistički značajne korelacije sa socijalnom domenom, u drugom koraku su dodani perceptivni parametri, a u trećem koraku subjektivne ljestvice. Na taj način je, osim svakog pojedinačnog parametra, testiran odvojen doprinos svake grupe parametara glasa.

Tablica 7. Hijerarhijska regresijska analiza – doprinos parametara glasa objašnjenju socijalne domene kvalitete života u prvom poslijeoperacijskom mjerenju

	β	t	p	R2	F	p	ΔR2	F	p
1.	Jitter, POM1	-.123	-1.540	.125	.026	3.817	.023
	Shimmer, POM1	-.052	-.648	.517
2.	Jitter, POM1	-.090	-1.095	.274	.091	5.567	.000	.065	6.582	.000
	Shimmer, POM1	.204	2.066	.040
	Promuklost, POM1	-.088	-.754	.452
	Hrapavost, POM1	-.113	-1.040	.299
	Napetost, POM1	-.203	-1.841	.067
3.	Jitter, POM1	-.037	-.475	.635	.209	9.061	.000	.118	13.622	.000
	Shimmer, POM1	.268	2.875	.004
	Promuklost, POM1	-.018	-.163	.871
	Hrapavost, POM1	-.075	-.727	.468
	Napetost, POM1	-.010	-.089	.929
	VHI-F, POM1	-.008	-.115	.908
	VHI-P, POM1	-.438	-5.237	.000
	VHI-E, POM1	-.104	-1.516	.131

U prvom koraku analize (tablica 7) vidimo da jitter i shimmer, u prvom poslijeoperacijskom mjerenju, značajno pridonose objašnjenju socijalne domene kvalitete života, ali objašnjavaju samo mali postotak njene varijance (2,6 %). Kada se, u drugom koraku analize uključe perceptivni parametri glasa (promuklost, hrapavost i napetost), postotak objašnjene varijance značajno raste (ΔR2=,065; p=,000). U posljednjem, trećem, koraku analize, postotak objašnjene varijance socijalne domene kvalitete života dodatno raste na 20,9 %, nakon uključivanja subjektivnih mjera kvalitete glasa. U konačnom modelu, najveći individualni doprinos ima fizička komponenta VHI ljestvice (β=-,438, p<,01), slijedi shimmer (β=-,268, p<,01). Međutim, vidimo da se, u konačnom modelu, promijenio predznak shimmera, što ukazuje na to da on djeluje kao supresorska varijabla u ovom modelu, odnosno, njegov efekt na socijalnu domenu kvalitete života je posredovan drugim uključenim parametrima. Neovisno o individualnom doprinosu pojedinih parametara, možemo zaključiti da i objektivne i perceptivne i subjektivne glasovne mjere imaju značajan efekt na socijalnu domenu kvalitete života kod sudionika, neposredno nakon operacije. Ovi nalazi su u skladu s ranijim istraživanjima (Goswami i sur., 2019), koji su pokazali da promjene u glasu značajno utječu na percepciju kvalitete života, osobito u domeni društvenih odnosa. Naime, Landry i sur. (2022) ističu da glasovne smetnje narušavaju sudjelovanje u socijalnim aktivnostima i percepciju vlastite kompetentnosti u interpersonalnoj komunikaciji, što može rezultirati procjenom sniženog zadovoljstva socijalnim odnosima.

Rezultati za drugo poslijeoperacijsko mjerenje prikazani su tablicom 8.

Tablica 8. Korelacije između rezultata na socijalnoj domeni kvalitete života, te mjerenih parametara glasa u drugom poslijeoperacijskom mjerenju

	Socijalna domena, POM2	Socijalna domena - prijeoperacijski
Socijalna domena - prijeoperacijski	.015
F₀, POM2	.213^**	-.035
Intenzitet, POM2	.008	.026
Jitter, POM2	-.393^**	-.039
Shimmer, POM2	-.461^**	.009
MVF, POM2	.043	-.050
Promuklost, POM2	-.526^**	.009
Hrapavost, POM2	-.538^**	.008
Šumnost, POM2	-.469^**	-.041
Asteničnost, POM2	-.484^**	-.049
Napetost, POM2	-.439^**	-.021
VHI-F, POM2	-.441^**	-.016
VHI-P, POM2	-.460^**	.044
VHI-E, POM2	-.356^**	.008

Prema tablici 8. vidimo da, u drugom poslijeoperacijskom mjerenju postoje statistički značajne korelacije između socijalne domene kvalitete života i gotovo svih mjerenih glasovnih parametara. Sve korelacije (osim F₀) su negativne, što ukazuje na to da lošiji rezultati u parametrima glasa prate niže vrijednosti u procjeni socijalne domene kvalitete života. Najviše korelacije zabilježene su s perceptivnim pokazateljima hrapavosti (r=-,538) i promuklosti (r=-,526), zatim s asteničnošću (r=-,484), šumnosti (r=-,469), te napetošću glasa (r=-,439). Među subjektivnim komponentama VHI ljestvice najviše korelacije uočene su s fizičkom komponentom (VHI-P, r=-,460), zatim s funkcionalnom (VHI-F, r=-,441) i na kraju emocionalnom (VHI-E, r=-,356). Kod objektivnih pokazatelja najvišu korelaciju ima shimmer (r = -,461), zatim jitter (r=-,393) i F0 (r=,213).

Rezultati hijerarhijske regresije, prikazani su u tablici 9.

Tablica 9. Hijerarhijska regresijska analiza – doprinos parametara glasa objašnjenju socijalne domene kvalitete života u drugom poslijeoperacijskom mjerenju

	β	t	p	R2	F	p	ΔR²	F	p
1.	F₀, POM2	.122	2.125	.035	.232	24.418	.000
	Jitter, POM2	-.042	-.433	.665
	Shimmer, POM2	-.406	-4.169	.000
2.	F₀, POM2	.015	.243	.808	.321	14.033	.000	.089	6.227	.000
	Jitter, POM2	.057	.596	.552
	Shimmer, POM2	-.080	-.655	.513
	Promuklost, POM2	-.367	-2.287	.023
	Hrapavost, POM2	-.419	-2.464	.014
	Šumnost, POM2	.175	.934	.351
	Asteničnost, POM2	-.233	-1.381	.168
	Napetost, POM2	.335	2.254	.025
3.	F₀, POM2	.015	.253	.801	.336	10.789	.000	.015	1.773	.153
	Jitter, POM2	.106	1.080	.281
	Shimmer, POM2	-.060	-.410	.682
	Promuklost, POM2	-.363	-2.235	.026
	Hrapavost, POM2	-.421	-2.419	.016
	Šumnost, POM2	.193	1.026	.306
	Asteničnost, POM2	-.251	-1.472	.142
	Napetost, POM2	.367	2.321	.021
	VHI-F, POM2	-.097	-1.126	.261
	VHI-P, POM2	-.151	-1.039	.300
	VHI-E, POM2	.155	1.733	.084

Hijerarhijska regresijska analiza (tablica 9) pokazuje da objektivni parametri glasa (F₀, jitter i shimmer), u prvom koraku analize, objašnjavaju 23,2 % varijance socijalne domene kvalitete života. Dodavanjem perceptivnih pokazatelja u drugom koraku analize, ukupna objašnjena varijanca raste na 32,1 % (ΔR2 = ,089; p < ,001), pri čemu su promuklost (β = -,367; p = ,023), hrapavost (β = -,419; p = ,014) i napetost (β = ,335; p = ,025) značajni prediktori. Napetost ima pozitivan β koeficijent, što ukazuje na supresorsku ulogu, odnosno na kolinearnost među parametrima glasa. U trećem koraku, dodavanje subjektivnih mjera ne rezultira značajnim povećanjem objašnjene varijance (ΔR² = ,015; p = ,153). Dobiveni nalazi su u skladu s ranijim istraživanjima (Park i sur., 2016; Park i sur., 2018), koja potvrđuju da se i nekoliko mjeseci nakon operacije mogu zadržati smetnje u glasu koje utječu na socijalno funkcioniranje. Međutim, ovdje je važno primijetiti da u drugom poslijeoperacijskom mjerenju narušeni parametri glasa objašnjavaju veći postotak varijance socijalne domene kvalitete života, nego neposredno nakon operacije. Uzrok tome može biti u očekivanjima sudionika. Naime, većina sudionika očekuje da će u kratkom poslijeoperacijskom razdoblju slijediti oporavak tijekom kojeg mogu osjećati različite simptome. Stoga ne povezuju nužno te simptome s kvalitetom života i socijalnim odnosima. Međutim, kad se simptomi nastave u dužem poslijeoperacijskom razdoblju, nezadovoljstvo sudionika, kao i prolongirana socijalna izolacija ili oslabljeno socijalno funkcioniranje mogu narasti, što rezultira većom korelacijom između simptoma i procjene socijalnih odnosa.

Rezultati za treće poslijeoperacijsko mjerenje prikazani su u tablicama 10 i 11.

Tablica 10. Korelacije između rezultata na socijalnoj domeni kvalitete života i mjerenih parametara glasa u trećem poslijeoperacijskom mjerenju

	Socijalna domena, POM3	Socijalna domena - prijeoperacijski
Socijalna domena - prijeoperacijski	.104
F₀, POM3	.265^**	-.052
Intenzitet, POM3	.032	.015
Jitter, POM3	-.378^**	-.079
Shimmer, POM3	-.389^**	-.055
MVF, POM3	.009	-.047
Promuklost, POM3	-.359^**	-.022
Hrapavost, POM3	-.408^**	-.026
Šumnost, POM3	-.314^**	-.086
Asteničnost, POM3	-.418^**	-.077
Napetost, POM3	-.349^**	-.037
VHI-F, POM3	-.295^**	-.100
VHI-P, POM3	-.294^**	-.030
VHI-E, POM3	-.272^**	-.064

U trećem poslijeoperacijskom mjerenju i dalje su prisutne statistički značajne korelacije između socijalne domene kvalitete života i većine glasovnih parametara (tablica 10). Zadržava se sličan obrazac, kao i u prethodnom mjerenju, tj. najviše korelacije bilježe se za hrapavost (r=-,408), asteničnost (r=-,418), promuklost (r=-,359), šumnost (r=-,314) i napetost (r=-,349). Objektivni parametri glasa, shimmer (r=-,389) i jitter (r=-,378) također pokazuju značajne korelacije sa socijalnom domenom kvalitete života, ali su te korelacije nešto niže u odnosu na ranija mjerenja. Vrijednosti korelacija za subjektivne komponente VHI ljestvice su također niže nego u drugom postoperativnom mjerenju.

U tablici 11. prikazana je hijerarhijska regresijska analiza za treće postoperativno mjerenje.

Tablica 11. Hijerarhijska regresijska analiza – doprinos parametara glasa objašnjenju socijalne domene kvalitete života u trećem poslijeoperacijskom mjerenju

	β	t	p	R2	F	p	ΔR2	F	p
1	F₀, POM3	.222	2.508	.014	.206	8.890	.000
	Jitter, POM3	-.124	-.805	.422
	Shimmer, POM3	-.266	-1.739	.085
2	F₀, POM3	.214	2.271	.025	.257	4.239	.000	.051	1.356	.248
	Jitter, POM3	-.047	-.277	.783
	Shimmer, POM3	-.212	-1.226	.223
	Promuklost, POM3	.012	.051	.959
	Hrapavost, POM3	-.188	-.970	.334
	Šumnost, POM3	.231	1.082	.282
	Asteničnost, POM3	-.395	-2.087	.039
	Napetost, POM3	.177	.703	.484
3	F₀, POM3	.223	2.240	.027	.259	3.015	.002	.002	.074	.974
	Jitter, POM3	-.041	-.241	.810
	Shimmer, POM3	-.262	-1.205	.231
	Promuklost, POM3	.008	.034	.973
	Hrapavost, POM3	-.179	-.896	.372
	Šumnost, POM3	.225	1.031	.305
	Asteničnost, POM3	-.370	-1.853	.067
	Napetost, POM3	.099	.323	.748
	VHI-F, POM3	-.007	-.054	.957
	VHI-P, POM3	.089	.423	.673
	VHI-E, POM3	.029	.221	.825

Hijerarhijska regresijska analiza, provedena na rezultatima trećeg poslijeoperacijskog mjerenja, pokazuje da objektivni parametri (F₀, jitter i shimmer) u prvom koraku objašnjavaju 20,6 % varijance socijalne domene kvalitete života. Dodavanjem perceptivnih parametara u drugom koraku dolazi do blagog povećanja objašnjene varijance na 25,7% koje nije statistički značajno. U trećem modelu, uključivanjem subjektivnih komponenti VHI-a, objašnjena varijanca se ne povećava značajno i nijedan parametar glasa ne pokazuje značajan individualni doprinos socijalnoj domeni kvalitete života. Ovakvi rezultati ukazuju na to da se efekt glasovnih promjena na socijalnu domenu kvalitete života, u ovoj fazi oporavka smanjuje, vjerojatno zbog adaptacijskih mehanizama i prilagodbe pacijenata. Naime, prema teoriji homeostaze (Cummins 2016) koja objašnjava koncept kvalitete života, ljudi imaju normativne vrijednosti kvalitete života kojima se imaju sklonost vraćati čak i nakon većih životnih promjena. Stoga razdoblje adaptacije od 6 mjeseci može dati sudionicima dovoljno vremena za prilagodbu percepcije socijalne domene kvalitete života. Behlau i sur. (2003) navode da se s vremenom razvijaju strategije kompenzacije i adaptacije koje smanjuju emocionalni i socijalni efekt poremećaja glasa. Iako oporavak glasa ne mora biti potpun, percepcija vlastite glasovne funkcionalnosti i njezinog značenja u svakodnevnom životu može se s vremenom značajno promijeniti.

ZAKLJUČAK

Istraživanje je pokazalo značajne efekte promjene parametara glasa nakon tireoidektomije na socijalnu domenu kvalitete života. Drugim riječima, sudionici prijavljuju nižu kvalitetu socijalnog funkcioniranja zbog promjena u glasu. Ovi rezultati su očekivani, s obzirom na to da glas predstavlja važnu odrednicu identiteta osobe, te njegova kvaliteta igra nezamjenjivu ulogu u međuljudskoj komunikaciji. Iako s vremenom dolazi do bolje adaptacije sudionika i smanjenja veze između glasovnih promjena i procjene socijalne domene kvalitete života, visoka razina informiranosti pacijenata kojima je određena tireoidektomija, kao i postoperativni program rehabilitacije glasa važni su koraci za unaprjeđenje kvalitete života i socijalno funkcioniranje operiranih osoba.

References

Behlau, M., Madazio, G., i Oliveira, G. 2015Functional dysphonia: strategies to improve patient outcomes. Patient Related Outcome Measures. 6:243–253. https://doi.org/10.2147/PROM.S68631

Benšić, A., Kolundžić, Z., i Dokoza, K. P. 2024Prevalence of Perceived Voice Disorders and Associated Risk Factors in Teachers and General Population in Croatia. Journal of voice: official journal of the Voice Foundation. 08921997001590(24)https://doi.org/10.1016/j.jvoice.2024.05.008

Bonetti, A., i Bonetti, L. 2013Cross-cultural adaptation and validation of the Voice Handicap Index into Croatian. Journal of Voice. 27(1):130–7. https://doi.org/10.1016/j.jvoice.2012.07.006

Brown, T. A. 2015Confirmatory factor analysis for applied research. Guilford publications.

Cummins, R. A. 2016The theory of subjective wellbeing homeostasis: A contribution to understanding life quality. A life devoted to quality of life:. Festschrift in honor of Alex C. Michalos, 61-79.https://doi.org/10.1007/978-3-319-20568-7_4

Garcia-Falgueras, A. 2019Psychology of the human voice. Nature. 495:327–332. https://doi.org/10.19080/PBSIJ.2019.11.555808

George, D., i Mallery, P. 2016IBM SPSS Statistics 23 Step by Step: A Simple Guide and Reference. Routledge.https://doi.org/10.4324/9781032622156

Goswami, S., Peipert, B. J., Mongelli, M. N., Kurumety, S. K., Helenowski, I. B., Yount, S. E., i Sturgeon, C. 2019Clinical factors associated with worse quality-of-life scores in United States thyroid cancer survivors. Surgery. 166(1):69–74. https://doi.org/10.1016/j.surg.2019.01.034

Hair, J. F. 2011Multivariate data analysis: An overview.International encyclopedia of statistical science. p. 904–907. https://doi.org/10.1007/978-3-642-04898-2_395

Jakelić, A., Bonetti, A., i Šimunjak, B. 2015Akustička procjena i samoprocjena glasa žena s bolestima štitnjače. Logopedija. 5(1):9–14. Preuzeto sa:. https://hrcak.srce.hr/140209

Landry, V., Siciliani, E., Henry, M., i Payne, R. J. 2022Health-related quality of life following total thyroidectomy and lobectomy for differentiated thyroid carcinoma: a systematic review. Current Oncology. 29(7):4386–4422. https://doi.org/10.3390/curroncol29070350

Maguinness, C., Roswandowitz, C., i von Kriegstein, K. 2018Understanding the mechanisms of familiar voice-identity recognition in the human brain. Neuropsychologia. 116:179–193. https://doi.org/10.1016/j.neuropsychologia.2018.03.039

Park, J. O., Bae, J. S., Lee, S. H., Shim, M. R., Hwang, Y. S., Joo, Y. H., ... i Sun, D. I. 2016The long-term prognosis of voice pitch change in female patients after thyroid surgery. World Journal of urgery. 40(10):2382–2390. https://doi.org/10.1007/s00268-016-3511-4

Park, Y. M., Oh, K. H., Cho, J. G., Baek, S. K., Kwon, S. Y., Jung, K. Y., i Woo, J. S. 2018Changes in voice-and swallowing-related symptoms after thyroidectomy: one-year follow-up study. Annals of Otology, Rhinology & Laryngology. 127(3):171–177. https://doi.org/10.1177/0003489417751472

Payá Herrero, B. 2009Voice and identity: a contrastive study of identity perception in voice. Universitat de València.;

Rosato, L., Avenia, N., Bernante, P., De Palma, M., Gulino, G., Nasi, P. G., ... i Pezzullo, L. 2004Complications of thyroid surgery: analysis of a multicentric study on 14,934 patients operated on in Italy over 5 years. World journal of surgery. 28(3):271–276. https://doi.org/10.1007/s00268-003-6903-1

Schmider, E., Ziegler, M., Danay, E., Beyer, L., i Bühner, M. 2010Is it really robust? Reinvestigating the robustness of ANOVA against violations of the normal distribution assumption. Methodology. 6(4):147–151. https://doi.org/10.1027/1614-2241/a000016

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.

Prijava i registracija

Logopedija, Vol. 15 No. 1, 2025.

Sažetak

Ključne riječi

Hrčak ID:

URI

Datum izdavanja:

Article Information (continued)

Povezanost obilježja glasa sa subjektivnom domenom kvalitete života nakon tireoidektomije bez lezije povratnog laringealnog živca

Abstract

Translated Abstract

UVOD

METODA

Sudionici

Instrumenti

Obrada podataka

REZULTATI I RASPRAVA

ZAKLJUČAK

References