Izvorni znanstveni članak
BILJEZI KRVLJU PRENOSIVIH VIRUSA HEPATITISA U INTRAVENSKIH KORISNIKA DROGA U HRVATSKOJ: PREVALENCIJA I RIZIČNI FAKTORI
Tatjana Vilibić-Čavlek
; Department of Viral Serology, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia 2 School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
*
Jasmina Kučinar
; Department of Serology and Immunology, Istria County Institute of Public Health, Pula, Croatia
Maja Vilibić
; Department of Psychiatry, Sestre Milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Medicine, Catholic University of Croatia, Zagreb, Croatia
Ante Cvitković
; Department of Epidemiology, Brod-Posavina County Institute of Public Health, Slavonski Brod, Croatia and School of Medicine University of Osijek, Croatia
Senka Gabud-Gjurčević
; Department of Epidemiology, Brod-Posavina County Institute of Public Health, Slavonski Brod, Croatia and School of Medicine University of Osijek, Croatia
Maja Bogdanić
; Department of Viral Serology, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Ljiljana Milašinčić
; Department of Viral Serology, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Ljiljana Antolašić
; Department of Viral Serology, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Nenad Pandak
; Department of Infectious Diseases, The Royal Hospital, Muscat, Oman
Jasna Valić
; Department of Epidemiology, Istria County Institute of Public Health, Pula, Croatia
Branko Kolarić
; Department of Epidemiology, Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia; Medical Faculty, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Intravenski korisnici droga (engl. people who inject drugs; PWID) predstavljaju visoko rizičnu skupinu za infekciju virusom hepatitisa C (HCV) i hepatitisa B (HBV). Ukupno 224 PWID iz tri geografski udaljene hrvatske regije (tri kontinentalne i jedne primorske županije) testirano je na biljege krvlju prenosivih virusa hepatitisa: hepatitis B površinski antigen (HBsAg), protutijela
na hepatitis B core antigen (anti-HBc) te protutijela na HCV (anti-HCV). Probir bolesnika i uključenje u istraživanje učinjeni su na psihijatrijskim bolničkim odjelima (19,6%) te centrima za dobrovoljno HIV savjetovanje i testiranje (80,4%). Serološko testiranje učinjeno je pomoću komercijalnog imunoeznimskog testa s fluorescentnom detekcijom. Uzorci opetovano reaktivni na HBsAg
dodatno su testirani metodom s “neutralizacijskim protutijelima”. Početno reaktivni anti-HCV uzorci seruma su potvrđeni pomoću immunoblot testa treće generacije. Ukupna prevalencija HBsAg, anti-HBc i anti-HCV iznosila je 0,9% (95%CI=0,1-3,2); 22,8% (95%CI=17,4-28,2) te 55,8% (95%CI=49,0-62,4). Uočene su značajne regionalne razlike kako u prevalenciji anti-HBc (17.9-38.8%, p=0.01), tako i u prevalenciji anti-HCV (49,1-75,5%, p=0,007). Prevalencija anti-HBc je rasla postupno s porastom dobi od 21,3% do 64,3%, počevši s dobnom skupinom od 30 do 39 godina (p<0,001). Za razliku od postupnog porasta seroprevalencije HBV-a, uočen je nagli porast anti-HCV seroprevalencije od 24,6% u PWID mlađih od 30 godina do 59,6% u dobnoj skupini 30-39 godina, nakon čega je daljnji porast seropozitiviteta bio postupan do 92,9% u PWID starijih od 50 godina (p<0,001). Zajedničko korištenje pribora za i.v. korištenje droga je značajno koreliralo s HBV i HCV seropozitivitetom. Statistički značajno više stope seroprevalencije dokazane su u PWID koji su naveli podatak o čestom ili povremenom dijeljenju pribora za i.v. korištenje droga (anti-HBc 34,7/23,5% naspram 14,9%, p=0,009; anti-HCV 87,8/63,5% naspram 8,7%, p<0,001). Ispitanici iz gradskih područja su bili češće seropozitivni u odnosu na ispitanike iz prigradskih/seoskih područja (anti-HBc 25,3% naspram 6,7%, p=0,033; anti-HCV 58,8% naspram 36,7%, p=0,03). Heteroseksualne osobe su imale višu HCV seroprevalenciju u odnosu na homo/biseksualne odnose (60,1% naspram 25,0%; p=0,03). Spol, stručna sprema, bračni status, radni status, boravak u zatvoru, tetoviranje te putovanja izvan Hrvatske kao i rizično spolno ponašanje nisu bili povezani s HBV i HCV seropozitivitetom.
Ključne riječi
Hepatitis B; hepatitis C; osobe koje injiciraju droge; seroprevalencija; rizični faktori; Hrvatska
Hrčak ID:
334097
URI
Datum izdavanja:
28.7.2025.
Posjeta: 604 *