Review article

Korištenje, vlasništvo i pogodnost poljoprivrednog zemljišta za obradu u Republici Hrvatskoj prema stanju iz 2020.

Stjepan Husnjak ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Vladimir Kušan ; Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb, Hrvatska
Davor Romić ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Ivona Žiža ; Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb, Hrvatska
Mario Sraka ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Mario Njavro ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Vesna Očić ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Abstract

Budući gospodarski razvoj Republike Hrvatske može se pored ostalih djelatnosti, temeljiti i na razvoju poljoprivrede s obzirom na nedovoljno iskorištene agroekološke potencijale. Tome naročito može doprinijeti stavljanje u funkciju nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Cilj ovoga rada ukazati je na najnovije postojeće podatke iz 2020. g. koji se odnose na ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta te površinu korištenog i nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, uvažavajući pri tome vlasništvo, pogodnost zemljišta za poljoprivredu te poljoprivredne regije Hrvatske. Ukupna površina šumskog zemljišta iznosi 2.630.742 ha (46,5 %) a poljoprivrednog 2.582.823 ha (45,5 %). Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta koristi se svega 1.712.197 ha (66,3 %) a ne koristi 870.626 ha (33,7 %). Najveći dio kako korištenog tako i nekorištenog poljoprivrednog zemljišta nalazi se u privatnom vlasništvu (82,6 % za korišteno i 80,2 % za nekorišteno), potom u državnom vlasništvu (10,0 % i 17,2 %) a najmanje je zemljišta u mješovitom vlasništvu (7,4 % i 2,6 %). Najveći dio, odnosno 36 % korištenog poljoprivrednog zemljišta nalazi se na pogodnom i umjereno pogodnom zemljištu za obradu (klase P-1 i P-2), 29,7 % na ograničeno pogodnom zemljištu (klasa P-3), 18,9 % na privremeno nepogodnom zemljištu (klasa N-1), te 15,4 % na trajno nepogodnom zemljišta za obradu (klasa N-2). Na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu najveća je zastupljenost (42,2 %) klase N-2 ili trajno nepogodnog zemljišta za obradu, ograničeno pogodnog zemljišta (klasa P-3) ima 27,2 %, pogodnih i umjereno pogodnih zemljišta (klase P-1 i P-2) ima 21,2 %, a privremeno nepogodnih (klasa N-1) ima 9,4 %. Okvirno procijenjena potencijalna vrijednost poljoprivredne proizvodnje, koja se može ostvariti na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu je oko 488 milijuna eura godišnje. Multiplikativni efekt je znatno veći i iznosi 803 milijuna eura godišnje. Provedena istraživanja potvrđuju postojanje vrijednih resursa poljoprivrednog zemljišta koji se ne koriste u poljoprivredi.

Keywords

zemljište, korištenje; vlasništvo; pogodnost; regije; prihod; Hrvatska

Hrčak ID:

334257

URI

https://hrcak.srce.hr/334257

Publication date:

30.1.2025.

Article data in other languages: english german

Visits: 268 *