Jezikoslovlje, Vol. 5 No. 1-2, 2004.
Izvorni znanstveni članak
ANALIZA DISKURSA I DETERMINACIJA U SVJETLU TEORIJE SUBJEKTIFIKACIJE
Piotr Cap
; University of of Lódz, Department of Linguistic Pragmatics
Sažetak
Prilog pokušava premostiti pristupe karakteristične za domene lingvističke pragmatike, analize
diskurza te kognitivne lingvistike i socijalne psihologije. Tvrdi se da je određeni tip
diskursa sam po sebi u specijalističkoj analizi diskurza analitički odrednik, tj. diktira svoje
vlastite metode istraživanja. Te metode mogu biti više odozdolne ili odozgorne orijentacije (v.
Beaugrande 1997), ovisno o tome koji se tip diskursa istražuje. Tvrdi se da pojedini tipovi
diskurza koji “uključuju” analitičara (tj. gdje je analitičar sudionik zbivanja o kojima je riječ
ili je pak dio publike diskursa) ili su mu “poznatiji” generiraju zapažanja o funkciji i strukturi
diskursa u razmjerno ranim fazama komponencijalne analize diskursa, ili čak i prije negoli
sama analiza započne. Kad je tako pretpostavljena globalna funkcija teksta, analiza se nastavlja
u odozgornom smjeru, tj. prema mikropodatcima koji podupiru polazišnu hipotezu. To se
npr. događa u slučaju analize reklamnog diskursa (v. studiju Lutza iz 1990, Myersa iz 1994,
Goddarda iz 1998 te mnoge druge). S druge se pak strane čini da je analiza diskursa koji ide u
odozdolnom smjeru rezultat nedovoljnog izvanjezičnog znanja koje je potrebno analitičaru kako bi oformio apriorne stavove o tekstu i njegovoj funkciji. To je ograničenje analitičara
koji nije dio stvarnosti koja se ispituje i koji se u pravilu bavi dijakronijskim istraživanjem ili
proučava diskurs koji je izrazito metaforičan. Prvenstveni je cilj priloga, na temelju proučavanja nekoliko različitih tipova diskursa (jezika politike i medija, oglašavanja te znanstvene
argumentacije), ukazati na mogućnost predviđanja stupnja analitičkog determinizma koji se
vezuje uz određenu vrstu teksta. Drugim riječima, prilog treba pokazati koji tipovi diskursa
navode na (ili čak diktiraju) određeni analitički pristup (tj. “odozgo prema dolje” ili “odozdo
prema gore”). Sekundarni je cilj priloga sugerirati da analiza diskursa može profitirati od
primjene pojmova koji su normalno dio pojmovnog aparata Kognitivne gramatike (KG). Pokazuje
se da KG može prižiti znatan doprinos utvrđivanju distance između analitičara i
diskursa koji se proučava. Razmatra se Langackerov koncept subjektifikacije (usp. Langacker
1990b i 1999) te njegova relevantnost u razmatranju statusa analitičara unutar diskursa.
Ključne riječi
analitička konceptualizacija; deduktivna analiza; determinacija diskursa; diskurs reklama; induktivna analiza; politički diskurs; pragmatičko-kognitivni međusklop; znanstveni diskurs; subjektifikacija
Hrčak ID:
30918
URI
Datum izdavanja:
17.12.2004.
Posjeta: 3.668 *