Prethodno priopćenje
KADA KUHAJU BAKE... TRADICIJA I POVIJEST U DVJEMA BAKINIM KUHARICAMA
Jelena Ivanišević
orcid.org/0000-0002-2252-5938
; Institut za etnologiju i folkoristiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Normiranje i kanoniziranje tradicionalne hrvatske kuhinje, odnosno
stvaranje prepoznatljiva brenda, jedan je od svojih izraza pronašlo u sintagmi bakina kuhinja. Funkcija bake u prenošenju tradicije, u
najširem smislu, već je istaknuta u mnogim radovima, a recepcija bake kao najvećeg autoriteta privatnog kuhanja, legitimira njezinu kuhinju kao zdravu, ukusnu i prije svega tradicionalnu. Brojne kuharice i proizvodi koji nose pridjev bakin govore u prilog toj tezi.
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se pojavilo nekoliko
netipičnih kuharica. Netipičnih utoliko što u velikoj mjeri iznevjeravaju osnovne postavke žanra kuharice kao priručničke literature. Analizom dviju takvih bakinih kuharica (Kuharica none Carmen i Kuharica bake Ivke) ovaj će rad pokušati pokazati kako se žanru kuharice priključuju povijesni sadržaji. Zanimljivost ovih kuharica ne proizlazi toliko iz primjenjivosti recepata i savjeta koliko iz pokušaja da se prikaže širi kulturni i povijesni okvir njihova nastanka. Dvije spomenute kuharice zapravo su privatne zbirke recepata koje su te dvije bake prikupljale u pedesetak godina. Ostavivši bakine recepte kako su napisani i pokušavajući opisati povijesni i kulturni kontekst u kojem su nastajale, autori ovih kuharica bake shvaćaju kao svjedokinje vremena čiji su zapisi istodobno svjedočanstva i dokumenti o građanskom društvu
Samobora i Trogira s početka 20. stoljeća. Fragmenti obiteljskih
povijesti, kao što su ovi šturi recepti, mogu imati jednaku vrijednost
kao drugi povijesni dokumenti te poslužiti iščitavanju ili oživljavanju
izgubljene prošlosti.
Ključne riječi
bakina kuhinja; privatne kuharice; nostalgične kuharice; tradicionalna prehrana; kulinarske uspomene; Samobor; Trogir
Hrčak ID:
31250
URI
Datum izdavanja:
23.12.2008.
Posjeta: 6.104 *