Esej
Rana rimska prisutnost na sjevernom Velebitu u ilirsko doba kroz odluku o pristupu pitkoj vodi
Vanja Zlatović
Sažetak
Pisani kamen, s graničnim kamenom u Stinici, predstavlja ključnu arheološku točku sjevernog Velebita, jer regulira (vjerojatno pravično) pristup pitkoj vodi na lokaciji Begovača. Početak aktivne rimske vlasti nad ovim prostorom, u doba ilirskih i predslavenskih zajednica, datira u 1. stoljeće nove ere. Rimska sudbena intervencija vidljiva je u Kosinju, gdje se ilirska plemena Ortoplina i slabijih Japoda spore oko uporabe izvora. Granice njihova teritorija ostaju djelomično nejasne jer su rekonstruirane na temelju oskudnih književnih izvora i rijetkih materijalnih tragova. Takva interpretativna nesigurnost u proučavanju odnosa među plemenima otvara prostor rimskoj arbitraži kao ključnom sredstvu stabilizacije. Rimski sud zasjeda izravno na izvoru i uklesava presudu u stijenu, potvrđujući pravo Ortoplina da, prolaskom Pisanog kamena, koriste Vrelo žive vode za sebe i stoku u dužini od 500 koraka. Rad istražuje značaj kontrole pitke vode kao presudnog čimbenika pri uspostavi sudske i upravne vlasti Rima među sjevernovelebitskim plemenima. Analizom Pisanog kamena i relevantne literature zaključuje se da je tek egzistencijalan i strateški važan prijepor – poput pristupa pitkoj vodi – mogao stvoriti praksu priznanja rimske arbitražne vlasti. Ovaj slučaj upućuje i na suvremeni oprez u gospodarenju resursima vode, koja je jednako vitalna danas kao i u antičko doba.
Ključne riječi
Pisani kamen, Ortoplini, Parentini, Vrelo žive vode, pitka voda, rimska sudbena vlast
Hrčak ID:
343121
URI
Datum izdavanja:
28.11.2025.
Posjeta: 217 *