Pregledni rad
Bjelovar prije Bjelovara
Goran Jakovljević
; Gradski muzej Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
Sažetak
Problematika urbanizacije prostora na kojemu je danas smješten Bjelovar ne započinje njegovim formalnim ustrojem 1755. g., već u antičko doba, kada na tome prostoru nastaju naselja u zaleđu dravskog limesa bilo kao vojni logori koji su štitili važne komunikacijske pravce, bilo kao villae rusticae vojnih veterana koji su ovdje dobili zemlju. Arheološki nalazi s užeg područja grada svjedoče o postojanju naselja od 2. do 4. st. koje se nalazilo uz važnu longitudinalnu i transverzalnu cestovnu komunikaciju koja se ovdje križala, čuvala ju je manja vojna posada. Naselje na platou između rijeka Plavnice i Bjelovacke nastalo je ili kao urbana cjelina iz vojnog utvrđenja ili kao civilno naselje koje je egzistiralo paralelno uz vojnu postaju. Današnji raster strogog centra Bjelovara ima ishodište u rimskoj koncepciji grada na sjecištu carda i decumanuma, gdje je najvažniji element mogući forum. Nakon vremenskog hijatusa od nekoliko stoljeća prvi veći srednjovjekovni posjedi, temeljeni na gentilnoj osnovi (prve plemenske župe), svojim rubnim dijelovima preklapaju se ili dodiruju na užem području Bjelovara tako da ovdje više ne možemo očekivati logičnu urbanu strukturu: riječ je o posjedima Česmica, Plavnica Sveti Benedikt te Jakozerdahel. Te činjenice čine vrlo upitnom i godinu 1420., koju su recentni autori do sada smatrali kao godinu prvog spomena Bjelovara u vrelima kao “malog sajmišnog mjesta u rovišćanskoj županiji”. Propašću velike česmičke i plavničke župe prostorno se otvaraju nove urbanističke mogućnosti koje posebno dolaze do izražaja s porastom turske opasnosti nakon pada Čazme i napuštanja tvrđave Svibovec na rijeci Česmi.
Ključne riječi
antika; plemenska župa; Česmica; Plavnica sv. Benedikt; Jakozerdahel
Hrčak ID:
31733
URI
Datum izdavanja:
30.9.2008.
Posjeta: 3.043 *