Izvorni znanstveni članak

PARADOKS "FAMILIJARNOSTI" USMENE BALADE: ISKUSTVO SUKOBA

Simona Delić ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Članak je zaključno poglavlje duljega rada (magisterija) kojemu je predmet odnos žanra
usmene balade prema fenomenu obitelji. I u njemu se, kao i u radu, ističe kako je obitelj
dominantna tema usmene balade i njezino tematsko distinktivno obilježje. No, na tragu
sociološkoga pristupa i onih folklorističkih i književnoantropoloških pristupa koji su
zainteresirani za spoznajni aspekt žanra, autorica ističe kako je obitelj istodobno i
pripovjedna građa kojom tradicijski kazivači/ce izražavaju i svoje filozofske nedoumice
što ih u njihovu svakodnevnom životu izazivaju ne samo sukob između individualnih i
obiteljskih interesa nego i onaj sukob što proistječe iz sraza koji osjećaju da postoji
između položaja pojedinca i drugih različitih središta moći (društvene, religijske itd.).
Balada je tako u usmenoj baladi i tema, ali i kôd u značenju koji ovome terminu pripisuje
društveno-epohalna semiotika njemačkoga sociologa N. Luhmanna. Osim toga, usmena je
balada, posebice pak obiteljska balada, i žanr čiji protagonisti svijet razumijevaju gotovo
isključivo putem obitelji i odnosne mreže familijarnosti (njem. Familiarismus). U tom se
smislu autorica ne distancira ni od pokušaja nizozemskog teoretičara A. Jollesa, koji je,
slijedeći tradiciju filozofskog apriorizma, različitim folklornim žanrovima — koje imenuje
"jednostavnim oblicima" (njem. Einfache Formen) — pripisao različite kognitivne interese koji da su čak bili i presudnima u doba nastanka folklornih žanrova, a koje danas
prepoznajemo u žanrovskoj tematskoj specijalizaciji (jedan od tih interesa predstavlja i
spomenuti "familijarizam" s tim što A. Jolles taj termin upotrebljava u opisu islandske
sage, a ne balade, koja nije ušla u njegov inventar jednostavnih oblika).
Autorica prepoznaje kako se obitelji u usmenoj baladi proturječno vrednuje s
obzirom da veliki dio analizirane građe (iz Matičinih "ženskih zbirki") otkriva sklonost
instituciji obitelji dok se u značajnom broju pjesama protagonisti pokušavaju osloboditi
centripetalne sile obitelji. Pokušava u tom temeljnom paradoksu, uočljivom na cjelini
promatrane građe, ali i paradoksima prisutnima u pojedinačnim baladnim tipovima,
odčitati i srednjovjekovni etos budući da se i postanak balade povezuje s kasnim
srednjovjekovljem. Naposljetku, u zaključnim razmatranjima i vitalnost žanra u usmenoj
tradiciji, ali i njezinu aktualnost u suvremenoj pisanoj i u popularnoj književnosti
pokušava protumačiti "srodnošću" paradoksizama nekad i danas.

Ključne riječi

usmena balada; familijarnost; paradoks

Hrčak ID:

33469

URI

https://hrcak.srce.hr/33469

Datum izdavanja:

13.6.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.157 *