Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Latentne osobine i stanja: o jednoj generalizaciji klasične teorije testova

Alija Kulenović
Vesna Buško



Sažetak

U radu se analizira stupanj u kojem se opažene varijacije u mjerama ličnosti mogu pripisati stabilnim individualnim dispozicijama, situacijski specifičnim činiteljima i/ili interakcijskim efektima, te slučajnim pogreškama mjerenja. U skladu s pretpostavkama teorije latentnih stanja i crta formulirano je nekoliko modela strukturalnih jednadžbi koji u istraživanjima korelacijskog tipa omogućuju procjenu udjela situacijskih faktora u mjerama manje ili više stabilnih psiholoških svojstava. Stanja i osobine definirane su kao latentne varijable i uključene simultano u svaki od postavljenih modela. Postupci testiranja i usporedbe predloženih strukturalnih modela demonstrirani su na empirijskim podacima prikupljenim u okviru istraživanja procesa prilagodbe tijekom služenog redovitog vojnog roka. U ovom radu korišteni su rezultati na skalama neuroticizma i stanja anksioznosti prikupljeni u dva navrata na uzorku od 416 ispitanika muškog spola, uz vremenski razmak od 5 tjedana između dvaju mjerenja. Procijenjene vrijednosti parametara odabranih modela i pripadajući koeficijenti konzistencije i situacijske specifičnosti jasno pokazuju da i dispozicijski i situacijski odnosno interakcijski činitelji mogu objasniti značajne dijelove varijance rezultata obiju skala. Proporcije varijance opaženihz rezultata koje je moguće pripisati djelovanju zajedničke latentne crte, odnosno faktorima situacije, variraju ovisno o točki mjerenja i intencionalnom predmetu mjerenja korištenih instrumenata.

Ključne riječi

Klasična teorija testova; teorija latentnih osobina i stanja; linearni strukturalni modeli; dispozicijske i situacijske komponente varijance

Hrčak ID:

3258

URI

https://hrcak.srce.hr/3258

Datum izdavanja:

15.12.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.930 *