Izvorni znanstveni članak

Utjecaj hranidbe u poslijeporođajnom razdoblju na plodnost mliječnih krava

Darko Gereš ; Clinic for Obstetrics and Reproduction, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Romana Turk ; Department of Pathophysiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Damir Žubčić ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Berislav Vulić ; Dairy cows farm «Salaš», Marijanci, Donji Miholjac, Croatia
Neven Staklarević
Branimira Ževrnja ; Clinic for Obstetrics and Reproduction, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Hranidba bitno utječe na plodnost mliječnih krava. Incidencija funkcionalnih oblika smanjene plodnosti u stalnom je porastu, posebice zbog neujednačenoga odnosa razgradivih proteina i energije u krmi. Istraživanje je načinjeno na stotinu prvorotkinja frizijke pasmine, podijeljenih u dvije skupine (skupina A, n=50; skupina B, n=50) u fazi ranog rasplođivanja, u razdoblju od 44. do 52. dana poslije porođaja. Prosječna laktacija u obje skupine bila je 32 litre mlijeka. Ginekološki nalaz u skupine A bio je: proestrus 5, estrus 3, diestrus 6, cistična ovarijska bolest 6, anestrija 24, endometritis 4, piometra 2. Nalaz u skupine B: proestrus 6, estrus 5, diestrus 6, COD 5, anestrus 21, endometritis 4, piometra 3. Sve krave s dijagnosticiranim endometritisom, piometrom i COD obrađene su dvokratno ili trokratno sintetskim analozima prostaglandina F2alfa. Tijekom tri tjedna, krave iz skupine A hranjene su ekstenzivno ad libitum obrokom koji se sastojao od kukuruzne silaže (njezin je udio bio za 50% manji u odnosu na obrok kojim su hranjenje krave iz skupine B), sjenaže lucerke, sijena lucerke i 10% koncentrata bez soje, kukuruza i suncokretove pogače, s ječmom i 70 do 80% stočnoga brašna. Krave iz skupine B bile su hranjene standardnom farmskom mješavinom za mliječne krave. Obrok od 34,5 kg se sastojao od kukuruzne silaže, sjenaže lucerke, sijena lucerke i oko 19% koncentrata, s 20,03 kg suhe tvari i 16,3% proteina. Koncentrat se sastojao od 6% soje, 20% kukuruza, 1% suncokretove pogače, 5% TMR Camisan, 50% stočnog brašna i 18% ječma. Tri tjedna kasnije ginekološki nalaz u skupinama A:B bio je: proestrus 19:7, estrus 7:6, diestrus 20:6, COD 0:7, anestrus 3:20, endometritis 1:3, piometra 0:1. Unutar stotinu dana od teljenja koncipiralo je 29 krava iz skupine A (58%), uz prosječni servis period 94 dana. Iz druge skupine, unutar stotinu dana koncipiralo je 14 krava (28%), uz prosječni servis period 96 dana. Do 150. dana laktacije, koncipiralo je 47 krava iz skupine A (94%) i 36 (72%) krava iz kontrolne skupine. Prosječna laktacija u tijeku tri tjedna pokusa u skupini A bila je 30 litara, a u skupini B 31 litar mlijeka. Početkom pokusa kondicijski indeks krava kretao se od 1,5 do 2,5 bodova. Dana 100. poslije teljenja krave iz skupine B bile su neujednačene kondicije (BCS od 1,5 do 3,25, prosječno 2,03 bodova), a krave iz skupine A ujednačenog prosječnog BCS 2,93. Dana 150. nakon teljenja prosječni BCS krava iz skupine A bio je 3,04, a krava iz skupine B 2,69. Plotkinje hranjene prirodnim razgradivim bjelančevinama, dobro su reagirale na postupke uvođenja u rasplođivanje. Cilj istraživanja bio je usporediti učinke dvaju različitih načina hranjenja na početak rasplođivanja i reprodukcijsku učinkovitost, odnosno dokazati bolje učinke hranjenja hranom bogatom razgradivim prirodnim bjelančevinama u odnosu na standardnu farmsku mješavinu za hranjenje mliječnih krava u laktaciji.

Ključne riječi

mliječna krava; smanjena plodnost; poslijeporođajno razdoblje

Hrčak ID:

37318

URI

https://hrcak.srce.hr/37318

Datum izdavanja:

20.4.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.269 *