Izvorni znanstveni članak
Socijalna alijenacija bunjevačkih Hrvata u Vojvodini
Zlatko Šram
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Na uzorku bunjevačkih Hrvata u Vojvodini nastojali smo utvrditi nalaze li se dimenzije socijalnih stavova, kao što su anomija, političko nepovjerenje i interpersonalno nepovjerenje, u takvim relacijama da na latentnoj razini višega reda formiraju strukturu socijalne alijenacije. Drugi cilj istraživanja bio je utvrditi doprinos anomije, političkoga nepovjerenja i interpersonalnoga nepovjerenja u predikciji rezultata na dimenziju interesa za politiku. Treći je cilj istraživanja bio utvrditi povezanost sociodemografskih karakteristika i subjektivne procjene životnoga standarda sa socijalnom alijenacijom kao faktorom višega reda. Istraživanje je izvršeno na uzorku
od 484 punoljetna ispitanika od kojih se polovica nacionalno izjasnila Hrvatima, a druga “samo” Bunjevcima. Ispitivane varijable pokazale su se kao jednofaktorski konstrukti, iskazujući visoku unutarnju pouzdanost izračunatu Cronbachovim alfa koeficijentom. Faktorska analiza izvršena na temelju korelacijske matrice anomije, političkoga nepovjerenja i interpersonalnoga nepovjerenja ukazala je na postojanje superfaktora socijalna alijenacija. Multipla regresijska analiza je pokazala da se interes za politiku nalazi u negativnoj korelaciji s političkim nepovjerenjem, ali je u pozitivnoj korelaciji s anomijom i interpersonalnim nepovjerenjem. Korelacijska analiza je pokazala da je socijalna alijenacija u većem stupnju prisutna kod niže
obrazovanih ispitanika i kod “samo” Bunjevaca. Subjektivna nepovoljna procjena životnoga standarda pokazala se boljim prediktorom socijalne alijenacije negoli sociodemografske varijable. Rezultati istraživanja potvrdili su našu polaznu hipotezu da nepovjerenje u društvo, politiku i čovjeka općenito predstavljaju jedan prilično homogeni i unutarnje koherentni stavovski konstrukt. Smjer povezanosti varijabli u regresijskoj jednadžbi pokazao je da se u psihosocijalnoj pozadini interesa za politiku istovremeno nalazi sindrom “hostilne anomije” i “političke integriranosti” u smislu postojanja povezanosti političkoga povjerenja i interesa za politiku. Također je potvrđena hipoteza da se školska naobrazba i subjektivna procjena ekonomskoga standarda nalaze u korelaciji sa socijalnom alijenacijom, ukazujući pri tom na važnost socioekonomskoga faktora u pojavljivanju izolacionizma i raznih oblika manipulacije u političkom i socijalnom životu bunjevačkih Hrvata u Vojvodini.
Ključne riječi
socijalna alijenacija; anomija; političko nepovjerenje; interpersonalno nepovjerenje; interes za politiku; bunjevački Hrvati; Vojvodina
Hrčak ID:
37742
URI
Datum izdavanja:
9.6.2009.
Posjeta: 2.266 *