Bogoslovska smotra, Vol. 40 No. 2-3, 1970.
Izvorni znanstveni članak
Franjevačka bogoslovija u Zagrebu (1613.-1783.)
Franjo Emanuel Hoško
; Teologija u Rijeci - Područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Skolastička filozofija u Zagrebu i širem zagrebačkom području 17. i 18. st. njegovana je na filozofskim školama franjevačke provincije sv. Ladislava (1661 — 1900). Prva od tih škola spominje se 1633. u Zagrebu. U razdoblju od početaka filozofskog visokog školstva pa do ukidanja redovničkih filozofskih i teoloških visokih škola po caru Josipu II godine 1783. djelovale su slijedeće filozofske škole: u Zagrebu 113 godina, u Varaždinu 86, u Čakovcu 32, u Krapini 22, u Remetincu 12, u Virovitici 9, u Kloštru Ivaniću 6, u Koprivnici 3 i dvije godine u Križevcima. Nastavni program u tim školama bio je usklađen skotističkom planu nastave u Franjevačkom redu; štoviše i onda kad su zahtjevi državnih vlasti (1752, 1774, 1779.) tražili promjene. Profesori su slijedili djela uvaženih skotista ih' pisali vlastite obrade filozofskih disciplina. Njihovi su spisi ostali u rukopisima. Osam autora, tj. Leonardo Potočnjak (1734—1804), Oton Cesenika (1738—1782), Eugen Klimpacher (1738—1817), Rupert Hackl (1735—?), Gerard zidić (1742—1781), Sabin Sekovanić (1748—1815), Ladislav Lacković (1748—1830) i jedan anonimni, napisali su cijeli sustav filozofskih disciplina. Autori ostalih rukopisa su: Antun šimunarić (1721—1773), Adalbert Belaj (1730—1783), Alan Moshomer (1731—1789), Adulf Hamerle (1741—1788), Makarije Sinković (1744—1773), Bernardin Farkašić (1745—1784), Inocent Hercer (1741—1816) i Zaharija Zombory (1747—1776). Tih 26 rukopisa iz filozofije i 8 tezarija javnih filozofskih rasprava preostali su kao dokaz skotističkog filozofskog interesa na filozofskim školama franjevačke provincije sv. Ladislava sa središtem u Zagrebu.
Ključne riječi
Hrčak ID:
41656
URI
Datum izdavanja:
21.12.1970.
Posjeta: 962 *