Izvorni znanstveni članak
Ruralni prostor i društvena struktura - novi identitet Slavonije i Baranje
Antun Šundalić
Sažetak
Industrijalizacija i njome potaknuta modernizacija u drugoj polovici dvadesetog stoljeća promijenile su sliku
sela kako glede dominirajuće djelatnosti i profesionalne strukture stanovnika sela, tako i glede nove kvalitete
društvenih odnosa.
Slavonija i Baranja, kao tradicionalno najruralniji prostori u Republici Hrvatskoj, doživljavaju također promjene
ne samo kroz marginalizaciju značenja poljoprivrede za ukupni društveni razvoj već i kroz promjene
ruralnog prostora. To se može pratiti kroz promjene obrazovne i profesionalne strukture stanovnika sela,
kroz njihovo poimanje kvalitete života u selu i gradu, kao i kroz percepciju sadržaja svojstvenih selu i sadržaja
svojstvenih gradu. Također je selo doživjelo i promjenu odnosa prema prirodi koju se sve više iskorištava, a
sve manje održava. Naturocentična i ekocentričnu dimenzija seoskog života zamijenjena je tehnocentričnom i
pragmatičnom.
Koliko je ovakva realnost prihvaćena među stanovnicima ovoga prostora, a koliko oni i dalje žive u tradicijskim
obilježjima regije, željelo se doznati na samom terenu. Provedeno istaživanje u dvadeset sela Slavonije
i Baranje i gradu Osijeku dijelom potvrđuje ovakve promjene i njihovu prihvaćenost među stanovnicima, ali
i negira tezu da je budućnost ove regije izvan poljoprivrede, barem po mišljenju ispitanika. Ipak, realnost je
promjena identiteta regije koju je okruženje percipiralo, a što se postupno prihvaća i iznutra, od samih stanovnika.
U radu će biti prikazan dio rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta „Post-tranzicijski identitet
ruralnog prostora Slavonije i Baranje“.
Ključne riječi
ruralni prostor; Slavonija i Baranja; obrazovna struktura; profesionalna struktura; selo; grad; novi identitet
Hrčak ID:
42852
URI
Datum izdavanja:
10.7.2009.
Posjeta: 2.718 *