Kineziologija, Vol. 37 No. 1., 2005.
Izvorni znanstveni članak
Utjecaj uvjeta za vježbanje na pozitivne učinke aerobike
Anu Järvekülg
Sažetak
Uvod
Dokazano je da neprikladni uvjeti rada (vježbanja) mogu poništiti pozitivan učinak vježbanja aerobike na raspoloženje. Cilj je ovoga istraživanja bio testirati ovisnost aerobikom uzrokovanog poboljšanja funkcionalnih sposobnosti o uvjetima u kojima se vježba.
Metode
Istraživanje je provedeno na tri skupine vježbačica aerobika (ukupno 42 žene u dobi od 19 do 27 godina). Ispitanice su prema specijalnom upitniku ocijenile uvjete vježbanja. Tijekom slučajno odabranih satova aerobike testirano je raspoloženje (STAI i PANAS) i praćena je frekvencija srca. Napredak u stupnju funkcionalnih sposobnosti tijekom 12-tjednog perioda vježbanja procijenjen je pretklonom na klupi, brojem čučnjeva u 30 sekundi, brojem podizanja trupa iz ležanja na leđima u 30 sekundi, skokom udalj iz mjesta, bacanjem medicinke i harvardskim step-testom.
Rezultati
Analiza ispunjenih upitnika pokazala je da su ispitanice situaciju tijekom i nakon sata ocijenile kako je bilo i očekivano. Vježbačice iz skupina 1 i 2 pozitivno su ocijenile dvoranu, njeno osvjetljenje i čistoću, kao i sanitarne uvjete svlačionica i kupaonica. Prosječne ocjene na skali od tri stupnja kretale su se između 2.44 i 2.89 (tablica 1). Nešto niže ocjene dale su vježbačice dvoranskoj ventilaciji, veličini i opremljenosti svlačionica (prosječna ocjena između 1.67 i 2.11). U skupini 3 većina ocjena bila je značajno niža (tablica 1).
Na satovima vježbanja svih grupa, instruktor i ostali polaznici grupe dobili su većinom pozitivne ocjene (tablica 2). Objašnjenje vježbe i uzvratna potvrda grupe ocijenjeni su gotovo maksimalnim ocjenama. U tim evaluacijama nisu pronađene razlike među skupinama, osim u evaluaciji težine vježbi.
Za razliku od skupina 1 i 3, skupina 2 ocijenila je da su vježbe manje teške.
Prosječna frekvencija srca tijekom glavnog dijela slučajno odabranog sata vježbanja u skupini 1 bila je 157±12 otk/min (aritmetička sredina + SD), u skupini 2 iznosila je 159±10, a u skupini 3 160±12 otk/min. Porast frekvencije srca tijekom zagrijavanja, kao i pad frekvencije srca tijekom završnog dijela sata bili su najizraženiji u skupini 1 (tablica 3).
Rasprava i zaključak
Kod skupina 1 i 2, koje su vježbale u dobrim uvjetima, t-test za zavisne uzorke pokazao je značajnu redukciju anksioznog stanja i anksioznosti (slika 1). U skupini 3, koja je vježbala u neprikladnim, lošim uvjetima nisu nađene značajne razlike. U skupini 1 i 2 značajno je porasla razina pozitivnih osjećaja i snizila se razina negativnih osjećaja (slika 2), do čega nije došlo u skupini 3. U toj skupini inicijalna razina anksioznosti te razine pozitivnih i negativnih osjećaja bile su više no u ostalim skupinama. Prema pravilu inicijalne razine, to bi trebalo potaknuti smanjenje anksioznosti i pad razine negativnih osjećaja te inhibirati porast razine pozitivnih osjećaja.
Među skupinama nisu pronađene značajne razlike u inicijalnoj razini funkcionalnih sposobnosti, osim viših vrijednosti harvardskog indeksa u skupini 2 (tablica 4). Sve skupine pokazale su značajan napredak u pretklonu na klupi. Nijedna skupina nije pokazala poboljšanje indeksa harvardskog step-testa ni skoka udalj iz mjesta. Poboljšanje u bacanju medicinke zabilježeno je u skupinama 1 i 3, ali ne i u skupini 2. Broj čučnjeva u 30 sekundi povećao se u skupinama 1 i 2, a broj podizanja trupa iz ležećeg položaja samo u skupini 3.
Zaključno, ovo istraživanje kontroliranog dizajna pokazalo je da negativni učinci na raspoloženje, izazvani neprikladnim uvjetima za vježbanje, nisu izmijenili utjecaj programa aerobike na poboljšanje razine funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, odnosno fitnesa.
Ključne riječi
Hrčak ID:
4137
URI
Datum izdavanja:
1.7.2005.
Posjeta: 3.296 *