Skip to the main content

Professional paper

HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1994.

M. Turk


Full text: croatian pdf 2.773 Kb

page 105-118

downloads: 664

cite


Abstract

U radu su izneseni podaci o proizvodnji i ulovu ribe po vrstama, o površini ribnjaka, o ribolovnim sredstvima i o raspodjeli proizvodnje i ulova u godini 1994. Površine koje se iskorištavaju za proizvodnju ribe smanjene su za 274 ha ili 2,51%, ukupan je prinos ribe manji za 1.263 tone ili 14,87%. Najveći prinosi ribe postignuti su u ribnjačarstvu Donji Miholjac 1.231 kg/ha.
Hranidbeni je koeficijent 3,10 kg, u odnosu na prethodnu godinu manji 8,82%. Samo u jednom ribnjačarstvu hranidbeni je koeficijent manji od 2,0 kg (1,40 kg), a u dvama velikim ribnjačarstvima taj je koeficijent veći od 5,0 kg. U prehrani ribe i dalje prevladavaju kukuruz pa pšenica.
Potrošak je gnojiva smanjen 14,40%.
Od ukupnih površina ribnjaka rastilišta čine 0,92% površine, mladičnjaci 21,77%, a uzgajališta za konzumnu ribu 76,55%.
Ukupan je prinos ribe u šaranskim ribnjacima 660 kg/ha, a u pastrvskim 123,4 tona/ha.
Od svih ribljih vrsta najviše se proizvodi šaran 80,35%, zatim biljojedne ribe 5,65%, a sve ostale ribe čine 14,00% ukupne proizvodnje.
U strukturi biljojednih riba na prvome je mjestu amur s 54,70%, a slijede sivi glavaš s 25,54%, te bijeli glavaš s 19,76%.
U usporedbi s prethodnom godinom znatno je povećana proizvodnja »ostale ribe- (babuška, srebrni karas) 287% i soma 18,90%, a smanjena proizvodnja linjaka (71%).
Ulov ribe u otvorenim vodama povećan 20,57% u usporedbi s prethodnom godinom.
Zbrojivši ukupnu proizvodnju i ulov slatkovodne ribe, udio je šarana 78,07%, biljojednih riba 5,40%, pastrve 4,38%, soma smuđa i štuke 2,86% i svih ostalih ribljih vrsta 9,29%).
Što se tiče raspodjele proizvodnje i ulova, 51,6% prodano je na tržištu, 37,54% potrošeno je za vlastitu reprodukciju (nasad u ribnjake), uginuća iznose 6,35%, a za vlastitu potrošnju (športski ribolovci) potrošeno je 4,50%.
Broj ribarskih djelatnika smanjen je 10,72%, a proizvodnja ribe po djelat- niku također je smanjena 3,12% u usporedbi s prethodnom godinom.
Po djelatniku je prosječno proizvedeno 9,0 tona ribe. U godini 1994. najveća je proizvodnja postignuta u Garešnici 14,70 tona ribe po djelatniku.

Keywords

proizvodnja riba; ulov; prinos; površine ribnjaka; gnojidba; hranidba; hranidbeni koeficijent; 1994 god.; Hrvatska

Hrčak ID:

47752

URI

https://hrcak.srce.hr/47752

Publication date:

30.9.1995.

Article data in other languages: english

Visits: 1.440 *