Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?

Skip to the main content

Rad Croatian Academy of Sciences and Arts. Medical sciences : Medical Sciences, No. 496=30, 2006.

Original scientific paper

Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?

Zijad Duraković

Full text: croatian pdf 121 Kb

page 9-19

downloads: 1.696

APA 6th Edition

Duraković, Z. (2006). Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti, (496=30), 9-19. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/index.php/7719

MLA 8th Edition

Duraković, Zijad. "Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti, vol. , no. 496=30, 2006, pp. 9-19. https://hrcak.srce.hr/index.php/7719. Accessed 18 Nov. 2024.

Chicago 17th Edition

Duraković, Zijad. "Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti , no. 496=30 (2006): 9-19. https://hrcak.srce.hr/index.php/7719

Harvard

Duraković, Z. (2006). 'Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?', Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti, (496=30), pp. 9-19. Available at: https://hrcak.srce.hr/index.php/7719 (Accessed 18 November 2024)

Vancouver

Duraković Z. Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti [Internet]. 2006 [cited 2024 November 18];(496=30):9-19. Available from: https://hrcak.srce.hr/index.php/7719

IEEE

Z. Duraković, "Smanjuje li se nužno radna sposobnost povisivanjem kronološke dobi?", Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti, vol., no. 496=30, pp. 9-19, 2006. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/index.php/7719. [Accessed: 18 November 2024]

Abstract

Starenje je proces koji počinje nakon navršene 30-e godine. Započinje s promjenama funkcija organa, nakon čega slijede i anatomske promjene. Neki organi stare brže, neki sporije: npr. bubrezi se smanjuju za jednu trećinu, pluća se ne mijenjaju, jetra se malo smanjuje, prostata se dvostruko povećava. Mišićna masa je u muškaraca dobi od 65 godina prosječno niža za 12 kg nego u tzv. srednjoj dobi, a u žena je prosječno niža za 5 kg. U srcu količina vezivnog tkiva se povećava, u miokard se odlaže lipofuscin. Snaga mišića srca se smanjuje. U dišnim putovima smanjuje se količina trepetljika, površina alveola se smanjuje, mijenjaju se mišići koji pomažu pri disanju, elastičnost pluća se smanjuje. No s obzirom na raniju tjelesnu sposobnost, "fiziološka starost" može se podijeliti u tri skupine: "stariji" stariji imaju najvišu funkcijsku sposobnost 2-3 MET-a (MET = metabolička jedinica, tj. potrošnja kisika od 3,5 ml na kg tjelesne mase u minuti), "mlađi" stariji su osobe starije dobi, koje imaju najvišu funkcijsku sposobnost organizma 5-7 MET-a, dok "sportski" stariji imaju funkcijsku sposobnost 9-10 MET-a, neovisno o kronološkoj dobi. Potporno tkivo mijenja svojstva, postaje kruto i fragilno. Probavni sustav smanjuje motilitet i funkciju, kao i renalni sustav.
Težina se mozga smanjuje prosječno za oko 7% u odnosu prema mlađoj dobi. U temporalnom girusu i areji strijati gubi se i do 20-40% stanica, zbivaju se vakuolska i neuroaksonska degeneracija, nakuplja se lipofuscin. Protok krvi kroz mozak koji u normalnim uvjetima iznosi 50-60 ml/min./100 g tkiva, s povisivanjem biološke dobi smanjuje se na oko 40 ml/min/100 g tkiva. No, to najčešće nije posljedica biološke starosti nego je posljedica bolesti.
Za granicu tzv. starosti s navršenom 65-om godinom nema biološki mjerljivih dokaza. Samo biološku dob treba uzeti u razmatranje kod ocjene funkcijske sposobnosti organizma.

Keywords

radna sposobnost; starenje

Hrčak ID:

7719

URI

https://hrcak.srce.hr/7719

Publication date:

25.11.2006.

Article data in other languages: english

Visits: 3.310 *