Review article

Malarija u Puli sedamdesetih godina XIX. stoljeća i epidemija 1879.

Rino Cigui ; Center of historical research, Rovinj, Croatia

Abstract

U složenoj istarskoj sanitarnoj povijesti kao produktu stoljetnog supostojanja raznih infekcija, malarija je nesumnjivo zauzimala vodeće mjesto. Njezinu je širenju osobito pogodovalo raseljavanje širokih područja uslijed ratova, siromaštva i epidemija kuge što se, počevši od XIII . stoljeća, odrazilo na društveno-ekonomsku strukturu, uzrokujući nazadovanje zemljoradnje, zapuštanje isušivanja tla s posljedičnim napuštanjem zemlje, s obzirom na stvaranje močvarnih voda stajaćica te opadanjem tradicionalnih higijensko-sanitarnih navika. Jednako presudno za širenje malarije bilo je ukidanje benediktinskih samostana koji svojim radom na iskrčivanju, isušivanju i obradi zemlje nisu samo radikalno izmijenili istarski krajolik, smanjujući utjecaj i širenje zaraznihbolesti u stanovništvu, nego su razumnim upravljanjem zemljom uspjeli stvoriti rezerve hrane za vremena oskudice, toliko česta u povijesti ovog poluotoka. Južna Istra, a napose Pula, bila je geografska zona najpogođenija zarazom koja je 1879. poprimila obilježja epidemije, pa i zahvaljujući strašnoj oskudici koja je pogodila Istru, uzrokujući time stanje proširene pothranjenosti i fiziološke malaksalosti stanovništva, što je pogodovalo širenju malarične infekcije.

Keywords

malarija; epidemija; XIX. stoljeće; liječnička izvješća; Pula; Istra

Hrčak ID:

91131

URI

https://hrcak.srce.hr/91131

Publication date:

15.6.2012.

Article data in other languages: english italian

Visits: 2.070 *