Review article
Higijensko-sanitarna pitanja vezana uz pogrebe u Puli krajem XVIII i u prvoj polovici XIX. stoljeća
Raul Marsetič
orcid.org/0000-0003-3506-1172
; Centro di ricerche storiche, Rovigno, Croazia
Abstract
Način na koji je shvaćana smrt i način ukopa, koji se ustalio u Europi početkom prvih sto¬ljeća srednjeg vijeka, doveli su do toga da su u Puli skoro cijelo tisućljeće, sve do izgradnje novog groblja izvan naselja, groblja bila u glavnim crkvama, s brojnim posljedicama na gradsku higijensko sanitarnu situaciju. Krajem Xviii. stoljeća pitanje gradske higijene, pogotovo rješavanje problema vezanih uz gradske pokope, postalo je temom znanstvenog pro-mišljanja koje je prepoznalo apsolutnu potrebu dislokacije gradskih groblja. U to su vrijeme crkve smatrane pravom prijetnjom kada je riječ o širenju bolesti, a jedino rješenje za takvo neizdrživo stanje bilo je zatvaranje gradskih grobnica te premještanje groblja izvan grada, znatno udaljujući svijet živih od mjesta za mrtve. Upravo je ta nesnošljivost živih prema smrti bila neposredna posljedica napretka na području medicine i higijene. Kad je jednom napuštena srednjovjekovna praksa pokapanja ad sanctos, prosvijetljena misao oblikovala je pretpostavke za stvaranje strukture koja može istovremeno ponuditi rješenja za zdravstvene, urbanističke i društvene probleme. Premještaj groblja izvan grada, 1846., oslobodilo je Pulu velikoga higijenskog problema koji je s pravom smatran pitanjem javnog zdravstva.
Keywords
pokapanja; groblja; zdravstvo; grobljanske normative; urbana povijest; Pula
Hrčak ID:
96410
URI
Publication date:
17.12.2012.
Visits: 5.459 *