Original scientific paper

Usporedba standardne i pulsno-laserske polimerizacije kompozitnih materijala

Zrinka Šutalo ; Zagreb University School of Dentistry, Zagreb, Croatia
Andrej Meniga ; Zagreb University School of Dentistry, Zagreb, Croatia
Jozo Šutalo ; Zagreb University School of Dentistry, Zagreb, Croatia
Davorka Azinović ; Institute for Physics, University of Zagreb, Croatia
Goran Pichler ; Institute for Physics, University of Zagreb, Croatia

Abstract

Zbog širokog uporabnog spektra, jednokomponentni smolasti materijali postali su gotovo nezamjenjivi u raznim stomatološkim disciplinama. Standardni polimerizacijski uređaji osiguravaju svega 60%-tnu konverziju monomera, dok argonski laser uzrokuje veći stupanj polimerizacijskog skvrčavanja kao rezultat povišenja temperature na mjestu apsorpcije. Stoga su, prvi put, izvedeni
pokusi polimerizacije kompozita pulsnim laserom (XeCl Lambda- Physik L P X 100). Korištene su različite boje kompozitnih materijala Helioprogress i Heliomolar (Vivadent, Liechtenstein). U prvom pokusu, eksperimentirano je sa sedam valnih duljina u rasponu od 465-495 nm pri ekspoziciji od 30s, dok je u drugom valna duljina bila nepromjenljiva (470nm) uz različito vrijeme osvjetljavanja od 10, 20, 30 i 40 s. Polimerizirani dio uzorka, smješten u posebno pripremljenom aluminijskom kalupu, mjeren je pomičnim mjerilom, nakon temeljitog odstranjenja mekog dijela kompozita. Zamjetna je najveća dubina polimerizacije u području oko 470 nm bez obzira na količinu punila i pigmenta. Dobiveni rezultati uspoređeni su s kontrolnim mjerenjima izvedenim halogenom žaruljom (Heliomat). Rad u pulsnom režimu pri određenoj valnoj duljini, mogao bi znatno poboljšati stupanj konverzije monomera, smanjiti temperaturni porast u materijalu i na taj načm reducirati polimerizacijsko skvrčavanje.

Keywords

kompozitni materijali; polimerizacija; pulsni laser

Hrčak ID:

99881

URI

https://hrcak.srce.hr/99881

Publication date:

15.6.1993.

Article data in other languages: english

Visits: 1.456 *