Review article

Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine

Marija Lončar
Zorana Šuljug Vučica

Abstract

Naglašavajući važnost sociološkog razumijevanja utjecaja različitih
strujanja – ekonomskih, političkih, ekoloških i sl., na svakodnevni život u suvremenom društvu, autorice polaze od kulture kao područja participacije i intervencije u oblikovanju života pojedinaca i zajednica. Sukladno tomu, kulturna baština ističe se kao nositelj povijesnog i kulturnog identiteta, pri čemu se lokalni okviri i konteksti pokazuju značajnima u interpretaciji značenja odnosa između lokalnog
i globalnog. Razmatranje navedenog podrazumijeva cijeli niz teorijsko-metodoloških pitanja od toga što je kulturna baština, kako ju definirati i konceptualizirati, kako joj pristupiti u društvenim istraživanjima, koje metode odabrati i sl.
S obzirom na metodološke specifičnosti kvalitativne metodologije, autorice problematiziraju njezin značaj i mogućnosti primjene u istraživanjima uloge i značenja kulturne baštine, lokalnih identiteta te potencijala lokalne zajednice. Naime, kvalitativno istraživanje “smješta" istraživača u svijet raznolikog spektra interpretativnih
praksa, pri čemu se polazi od naturalističkog pristupa (prirodno okružje, višestruki izvori podataka, induktivna analiza podataka i td.) društvenoj stvarnosti. Drugim riječima, istraživači se usmjeravaju na svakodnevne prakse pokušavajući dati smisao fenomenima u terminima značenja koja im pojedinci pridaju.

Keywords

kvalitativna metodologija; kulturna baština; istraživački pristupi i metode; lokalni identiteti; svakodnevne kulturne prakse

Hrčak ID:

149715

URI

https://hrcak.srce.hr/149715

Publication date:

10.2.2015.

Visits: 2.269 *