Original scientific paper
Stereotipi mladih Zagrepčana o Balkanu: Prilog proučavanju imaginativne geografije
Laura Šakaja
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Abstract
Stereotipi uspostavljaju i aktiviraju granice s Drugim. Oni pretvaraju ime Drugoga u metaforu - u tom obliku smještaju ga u mentalnu kartu, postaju načinom povlačenja granica, elementom omeđivanja unutar mentalnih karata i osnovom zoniranja unutar imaginativnih geografija.
Ovaj rad je pokušaj da se na osnovi stereotipa koje o Balkanu i pojedinim njegovim dijelovima imaju učenici zagrebačkih srednjih škola identificiraju imaginativne zone Balkanskoga poluotoka. Negativna stereotipizacija Balkana, koja je došla do izražaja u anketi provedenoj na uzorku od 395 učenika, pokazuje visoku ulogu Balkana kao instance u odnosu na koju se odmjerava i izgrađuje hrvatsko kulturno Ja.
Iako se Balkan u svijesti mladih Zagrepčana uopčava i pojednostavljuje, on je u svakome pogledu preblizu Zagrepčanima da bi se percipirao homogeno. U mentalnoj karti Balkana koju Zagrepčani imaju u svijesti Balkan je podijeljen na zone. Koristeći se podacima dobivenima na osnovi naše ankete, možemo identificirati sljedeće imaginativne zone: 1. zona neposrednoga dodira i najbližega kulturnoga/jezičnoga kontakta - to je zona nepotpunoga Drugog. U toj zoni nastaju najemotivniji odnosi, stoga je ona najaktivnije izvorište stereotipa (Srbija, Jugoslavija, BiH); 2. zona ignorancije ili indiferencije - o njoj se vrlo malo zna, ali se na nju širi (generalizira) negativna slika nastala u prvoj zoni (Rumunjska, Bugarska, Makedonija); 3. zona izvan simboličko-vrijednosnoga sustava, zona narušavanja kanona - zona potpuno Drugoga (Turska, Albanija); 4. ne-Balkan na Balkanskome poluotoku - jedina zona pozitivne percepcije (Grčka). Dakako, imaginativne zone nemaju čvrstih granica. Njihove su granice razlivene, a same zone mogu biti isprekidane.
Keywords
imaginativna geografija; mentalna karta; stereotip; Balkan
Hrčak ID:
154135
URI
Publication date:
30.6.2001.
Visits: 4.132 *