Review article
PROGRAM GOJIDBENE IZGRADNJE U GOVEDARSTVU HRVATSKE 1.Morfološke i fenotipske vrijednosti bikova simentalske pasmine
Rudolf Šic
; Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Republika Hrvatska
Petar Bosnić
; Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Republika Hrvatska
Dubravko Viduč
; Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Republika Hrvatska
Pero Božić
; Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Republika Hrvatska
Abstract
Na temelju podataka o stadu rasplodnih bikova (n 253) proizvedenih u Stanici za ispitivanje proizvodnih svojstava goveda u Varaždinu, upotrebljavanih u Središnjem zavodu za razmnožavanje i uzgoj domaćih životinja i Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, d.o.o., a obuhvaćaju visinu grebena, dubinu i opseg prsa, težinu po godinama ulaska (1976.-1994. god.) i po dobi bikova (12 do 60 mjeseci), zatim i razloge za izlučivanje bikova iz upotrebe utvrdili smo: l. - Rast i razvoj bikova simentalske pasmine do navršene pete godine (60 mj.) života bio je razmjeran i svojstven pojedinim tjelesnim mjerama po grupama i sve bolji po godinama dovođenja odnosno godini ulaska u stado mladih bikova u Središnjem zavodu - Centru. 2. - Visina grebena prve grupe (1976.) bila je u dobi od 12 mj. 129,07 cm, a sa 60 mj. 148,40 cm, tj. bila je viša za 19,33 cm ili 14,9% (Tablica 1.). 3. - Visina grebena grupe iz 1991. god. bila je 131,00 cm u dobi od 12 mj. a 155,60 cm u dobi od 60 mj, odnosno bila je viša za 24 cm ili 18,8%. Razlike visine grebena jasno pokazuju da je slijedom generacija visina grebena rasla i bila sve viša (Tablica 1.). 4. - Dubina prsiju prve grupe (1976.) bila je u dobi od 12 mjeseci 65,77 cm, a sa 60 mjeseci 84,20 cm, odnosno bila je dublja za 18,43 cm ili 28,0%. 5. - Dubina prsiju grupe iz 1991. god. bila je 66,55 cm u dobi od 12 mj, a 90,20 cm u dobi od 60 mj, odnosno dublja za 23,65 cm ili 35,5% (Tablica 3.). 6. - Poboljšane mjere dubine prsiju pratio je i omjer visine greena i dubine prsiju, na što je ukazano i u "Programu" kao na jednu vrijednu mjeru. Godine 1976. Omjer dubine i visine iznosio je 50,9% u dobi od 12 mjeseci, a 56,7% u dobi od 60 mjeseci, tj. bio je viši za 5,8%, odnosno povećao se za 11,3%. 7. - Omjer istih mjera 1991. god. bio je 50,8% za bikove u dobi od 12 mjeseci, a 57,9% za bikove u dobi od 60 mjeseci, ili bio je poboljšan za 14,1%. Navedeni podaci o visini grebena i dubini prsiju kao i o njihovom omjeru pokazuju da su bikovi iz programiranog uzgoja postajali sve viši, ali i sve dublji u prsima (Tablica 3.). 8. - Opseg prsiju imao je sličan tijek povećanja u obje grupe, a zavisio je i o već prikazanoj dubini prsa (Tablica 5.). 9. - Težina i njezino povećavanje po grupama kao i po dobi pokazuje genetičke vrijednosti s obzirom na bujnost (intenzitet) i doseg (kapacitet) rasta i razvoja novih generacija bikova, a time i na "ranozrelost",jednu od ciljeva uzgoja simentalske pasmine goveda. Prva grupa iz performance testa 1976. god. imala je u dobi od 365 dana prosječnu težinu 591,00 kilograma. U dobi od 60 mj. postigli su 1077,20 kg odnosno bili su teži 486,20 kg ili za 82,3% od težine s 12 mjeseci (Tablica 7). 10. - Težina bikova iz 1991. god. starosti 12 mj. bila je 627,77 kg, odnosno 36,77 kg veća od grupe iz 1976. god. u istoj dobi. U dobi od 60 mj. težina je bila 1192,60 kg,veća za 564,93kg u odnosu na dob od 12 mj. ili 89,9% (tablica7.). 11. - Utvrđene tjelesne mjere grupa bikova (VG, DP, OP i Kg) ukazuju na pozitivno kretanje povećavanja svih mjera, a time i na ispunjavanje željenog i postavljenog plana i programa gojidbene izgradnje govedarstva u Hrvatskoj pasmine "hrvatskog simentalca", iz 1973. i 1991. godine. 12.-Najviše je izlučenih bikova brojem (n 85) i postotkom (33,6%) zbog oboljenja i mana lokomotornog sustava, od rane do kasne dobi. Zatim zbog nedovoljne rasplodne sposobnosti (n 31 ili 12,2%). Manji broj bikova izlučen je zbog nekih internih razloga (n 12 ili 4,7%) kao npr.: sporno očinstvo (1), produžen graviditet u kćeri (1), prodaja drugom centru (1), bez zabilježenog nalaza (9). 13. - Od 1976. do 1991. godine bila su ukupno 224 bika od koiih su 5 godina doživjela njih 84 ili 37,5%, a izlučeno ih je 140 ili 62,5%. Takav omjer izlučenih i dalje upotrebljavanih bikova (62,5 : 37,5%) postoji i u centrima drugih zemalja. Razlozi izlučivanja donekle se razlikuju od naših, ali su vrlo oštri u odnosu na morfološko fenotipske odlike.
Keywords
Hrčak ID:
163940
URI
Publication date:
23.9.1995.
Visits: 1.266 *