Skip to the main content

Review article

Sorte krumpira, njihova zastupljenost i važnost za proizvodnju krumpira u R. Hrvatskoj

Ivan Butorac ; H.Z.P.C. d.o.o.


Full text: croatian pdf 455 Kb

page 12-24

downloads: 10.105

cite

Full text: english pdf 455 Kb

page 24-24

downloads: 1.073

cite


Abstract

Na sortnoj listi u R. Hrvatskoj trenutno imamo 158 sorti krumpira. U proizvodnji je situacija drugačija, vodeće je desetak sorti i one zauzimaju najveće površine. Među njima su najzastupljenije sorte Desire i Jaerla, introducirane 1963. i 1971. god. Ostale vodeće sorte introducirane su u razdoblju od 1988. do1999. (Cleopatra 1988., Kondor 1992., Monalisa i Agria 1993. te Adora, Liseta i Marabel 1997.). U blagom porastu su novije introdukcije, od 2000. god. na dalje. Način trženja u malim pakiranjima diktira izbor sorti te krupnoća i rodnost sorte nisu više jedini razlozi za izbor. Traže se sorte s ujednačenim gomoljima srednje krupnoće, glatke kožice i plitkih okaca. Sorta Kondor proširila se unatoč lošijim kulinarskim osobinama od po dospijeću slične sorte Desire, samo zbog krupnoće gomolja i visoke rodnosti, što je u tom razdoblju trženja bilo presudno. U uvozu sjemena 1999./2000. Kondor je bio zastupljen s 9%, a u uvozu sjemena u 2006./07. samo s 4%. Može se očekivati da će u robnoj proizvodnji namijenjenoj supermarketima i dalje opadati površine zasađene sortama Desire i Jaerla, a rasti površine s kvalitetnim sortama kulinarski univerzalnog tipa (kulinarski tip B). Od starih sorti koje su introducirane iza Drugog svjetskog rata, tj. u razdoblju od 1960. do 1973, god. (Resy, Ostara, Primura, Sirtema, Saskia, Urgenta, Jaerla i Desire), održale su se samo još uvijek vodeće sorte Desire i Jaerla. Stara sorta Bintje, koju danas još uvijek smatramo standardom kvalitete unatoč tome što je u proizvodnji od 1910. godine (kod nas od 1938. godine), u znatnom je opadanju od 2000. do danas. Za vegetacijsku godinu 2007. uvezeno je svega 5 t sjemena. Bilo bi poželjno da se naše tržište krumpirom profilira prije ulaska u EU. U protivnom, prihvaćanjem EU liste sorti, sve te sorte bit će nam dostupne bez prethodnog provjeravanja u našim klimatskim uvjetima. Nadalje, priljev većeg broja novih sorti usporit će izbor i rajonizaciju postojećih sorti koje su prošle službene sortne pokuse u nas, kao i sorti koje su već u tijeku introdukcije.

Keywords

Hrčak ID:

164122

URI

https://hrcak.srce.hr/164122

Publication date:

4.6.2007.

Article data in other languages: english

Visits: 12.348 *