Conference paper
Istraživanje nivoa olova u zraku i u ljudima u sad
L.B. Tepper
; Department of Health, Education and Welfare, Public Health Service, Food and Drug Administration, Rockville, Maryland 20852, USA
Abstract
Poslije istraživanja nazvanog »Proučavanje u tri grada« (Philadelphia, Cincinnati i Los Angeles) željelo se nakon višegodišnjeg razdoblja ova istraživanja proširiti i rezultate usporediti te su stoga provedena »Istraživanja u sedam gradova«, Svrha je istraživanja bila utvrditi da li se nivo atmosferskog olova povećao nakon 8-godišnjeg razdoblja, zatim da se utvrdi koja je koncentracija olova na mjestima koja ranije nisu bila obuhvaćena i da se utvrdi kakav je odnos olova u krvi odabranih populacijskih skupina i koncentracija olova u zraku u dotičnim područjima. Osim spomenutih mjesta odabrani su još New York, Washington, Chicago, Houston i New Mexico. U toku 12-mjesečnog razdoblja uzimani su uzorci zraka sa 59 mjesta i određivana je koncentracija olova u njima. Iz blizine 11 mjesta gdje su se uzimali uzorci selekcionirano je po otprilike 150 do 200 žena od kojih je 6 skupina bilo iz urbanih sredina a 5 iz predgrađa. Da bi se utvrdila eventualna razlika muškaraca i žena, odabrane je još 80 muževa jedne skupine žena. Svim odabranim ispitanicima uzeti su uzorci krvi mjerena je koncentracija olova u njima. U po 20 osoba iz svake skupine sakupljana je mokraća i stolica tijekom 10 uzastopnih dana i određivana je količina olova kako bi se utvrdio udio olova što je u organizam ušlo ingestijom. Koncentracije olova u zraku kretale su se od 0,14 µg/m3 (Los Alamos) do 4,55 µg/m3 (Los Angeles). Nivo olova u krvi kretao se od 12,5 do 20,5 µg/100 ml. U pušača i bivših pušača nivo olova u krvi bio je veći negoli u predgrađima. Međutim, može se zaključiti da na nivo olova u krvi ne utječe samo atmosfersko olovo, već da i drugi činioci igraju vjerojatno još veću ulogu. U muškaraca je razina olova u krvi bila nešto veća nego u žena, ali tome nije bilo uzrok pušenje ili drugačiji hematokrit a prihvatljivo tumačenje nije nađene, iako je moguće da je tome uzrok različita količina konzumirane hrane. Iz ovih istraživanja proizlazi da su količine olova što su ih ispitanici unijeli u organizam ingestijom znatno manje, otprilike 100 µg/dan, od onih što se navode u literaturi (300 µg/dan). Nije utvrđena zavisnost koncentracije olova u krvi i dobi ispitanika. Koncentracija olova u zraku bila je veća na 14 od 19 mjesta gdje su mjerenja ponovljena nakon 8 godina.
Keywords
Hrčak ID:
167365
URI
Publication date:
6.4.1976.
Visits: 1.161 *