Skip to the main content

Review article

Demografsko starenje stanovništva i skrb za starije osobe u Hrvatskoj

Suzana Jedvaj ; NGO Pragma, Zagreb, Croatia
Ana Štambuk ; Study of Social Work, Zagreb, Croatia
Silvia Rusac ; Study of Social Work, Zagreb, Croatia; Faculty of Humanities and social sciences, Mostar, Bosnia and Herzegovina


Full text: croatian pdf 163 Kb

page 135-154

downloads: 5.194

cite


Abstract

Demografske promjene, a prije svega starenje stanovništva najznačajniji su trendovi posljednjih nekoliko desetljeća u gotovo svim razvijenim zemljama, pri čemu ni Hrvatska nije izuzetak. S jednim od najvećih udjela starijeg stanovništva u Europi (17,7%) Hrvatska se svrstava među deset zemalja u svijetu s najstarijim stanovništvom. Ovaj fenomen je uzrokovan povećanjem kvalitete života i ukupnog životnog vijeka ljudi te kontinuiranim padom stope fertiliteta. Demografske projekcije pokazuju da će i u sljedećih trideset godina starenje i depopulacija biti glavno obilježje stanovništva Hrvatske. Pored demografskih, brojne su ekonomske i socijalne kao i druge posljedice ovakvih pokazatelja.
Tradicionalna obitelj koja se najviše brinula o ostarjelim članovima društva danas se gotovo raspala. Dio te uloge preuzele su institucije. Upravo je institucionalni smještaj starijih osoba, kao dominantan oblik skrbi za starije osobe, često jedina alternativa. Posljednjih godina različiti oblici izvaninstitucionalne skrbi dobivaju sve značajniju ulogu (gerontološki centar, udomiteljstvo, programi međugeneracijske solidarnosti). Izvaninstitucionalno zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba ima mnoge prednosti u odnosu na smještaj u ustanovama, omogućujući starijim osobama duži ostanak u vlastitom domu kao i zadovoljenje specifičnih potreba u lokalnoj sredini. Međutim, Hrvatska nema odgovarajući sustav skrbi za starije osobe. Javljaju se veliki problemi i izazovi u stvarnoj primjeni i provedbi usvojenih zakona i normi. Suvremene mjere i trendovi socijalne politike usmjereni su podizanju razine i osnivanju) izvaninstitucionalnih oblika skrbi u lokalnim zajednicama te razvijanju mreže skrbi o osobama starije životne dobi usmjerene individualnim potrebama pojedinca. Stoga je potrebno reformirati tradicionalne oblike skrbi za starije, proširivati postojeće programe i provoditi novu shemu socijalne zaštite u području skrbi za starije osobe, odnosno približiti se konceptu aktivnog starenja i holističkom pristupu u planiranju i pružanju socijalnih usluga.

Keywords

demografske promjene; položaj starijih u društvu; skrb za starije osobe; aktivno starenje

Hrčak ID:

177570

URI

https://hrcak.srce.hr/177570

Publication date:

10.12.2014.

Article data in other languages: english

Visits: 8.997 *