Review article

https://doi.org/10.20471/acc.2017.56.01.19

Medikamentna prevencija sindroma hiperstimulacije jajnika

Miro Kasum ; Clinical Department of Obstetrics and Gynecology, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Slavko Orešković ; Clinical Department of Obstetrics and Gynecology, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Daniela Franulić ; Clinical Department of Obstetrics and Gynecology, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ermin Čehić ; Zenica Cantonal Hospital, Zenica, Bosnia and Herzegovina
Albert Lila ; Kosovo Occupational Health Institute, Giakove, Kosovo
Goran Vujić ; Clinical Department of Obstetrics and Gynecology, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Franjo Grgić ; Clinical Department of Obstetrics and Gynecology, Zagreb University Hospital Center, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Svrha ovoga rada bila je analizirati današnje medikamentne strategije u prevenciji sindroma hiperstimulacije jajnika za vrijeme stimulacije ovulacije u postupku izvantjelesne oplodnje. Zahvaljujući suvremenim metodama prevencije pojavnost sindroma hiperstimulacije se kreće od 0,18% do 1,40%. Premda se nijedna prevencijska strategija nije pokazala u potpunosti djelotvornom, postoje čvrsti dokazi da zamjena humanog korionskog gonadotropina gonadotropnim otpuštajućim hormonom nakon antagonista gonadotropnog otpuštajućeg hormona te umjereni dokazi da protokoli antagonista gonadotropnog otpuštajućeg hormona, agonisti dopamina i blagi protokoli smanjuju pojavnost sindroma hiperstimulacije. Između nekoliko agonista gonadotropnog otpuštajućeg hormona najčešće se koriste buserelin 0,5 mg, triptorelin 0,2 mg i leuprolid (0,5-4 mg). Premda se danas smatra da je gonadotropni otpuštajući hormon najuspješniji u prevenciji sindroma hiperstimulacije jajnika, zbog rane luteolize potrebna je intenzivna potpora žutom tijelu primjenom estradiola i progesterona ili sniženim dozama humanog korionskog gonadotropina na dan aspiracije jajnih stanica da bi se postigle optimalne stope zanošenja. Između danas dostupnih agonista dopamina kabergolin, kinagolid i bromokriptin su lijekovi koji se najčešće primjenjuju i koje bi trebalo primjenjivati u prevenciji ranog i kasnog oblika sindroma hiperstimulacije. Blagi stimulacijski protokoli predstavljaju privlačan izbor u prevenciji sindroma hiperstimulacije sa zadovoljavajućim stopama trudnoće.

Keywords

Sindrom hiperstimulacije jajnika – prevencija i kontrola

Hrčak ID:

184425

URI

https://hrcak.srce.hr/184425

Publication date:

1.3.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 3.278 *