Skip to the main content

Review article

Poremećaji raspoloženja u starijoj životnoj dobi i izazovi skrbi u općoj/obiteljskoj medicini

Ljiljana Trtica Majnarić orcid id orcid.org/0000-0003-1330-2254 ; University of Osijek School of Medicine
Sanja Bekić ; University of Osijek School of Medicine
Zvonimir Bosnić ; University of Osijek School of Medicine
Mile Volarić ; University of Osijek School of Medicine


Full text: croatian pdf 871 Kb

page 39-55

downloads: 1.520

cite


Abstract

Poremećaji raspoloženja se tradicionalno smatraju problemom adolescentne i mlađe odrasle dobi. Novije spoznaje stavljaju naglasak na poremećaje raspoloženja u starijoj životnoj dobi zbog njihovog devastirajućeg učinka na zdravlje i funkcionalnu sposobnost starijih osoba. Ipak, te poremećaje, uključujući i one najčešće, kao što je generalizirani anksiozni poremećaj i depresija velikih depresivnih epizoda, obiteljski doktori često ne prepoznaju. Glavni razlozi su česti komorbiditet sa somatskim stanjima i kognitivnim poremećajima te shvaćanje pacijenata da su mentalni poremećaji normalan dio procesa starenja. Probir osoba starih 60 i više godina na anksiozne poremećaje i depresiju pomoću standardiziranih upitnika, prilagođenih za primjenu u starijoj populaciji, mogao bi biti koristan za poboljšanje prepoznavanja tih poremećaja. Postavljanje konačne dijagnoze bi se trebalo temeljiti na primjeni dijagnostičkih kriterija koje preporučuju najnovije DSM i ICD klasifikacije te detaljnom postupku kliničke evaluacije, a na osnovi intervjua s pacijentom ili njegovim skrbnikom. Iako se obiteljskim doktorima nalaze na raspolaganju djelotvorni lijekovi za liječenje poremećaja raspoloženja, njihova primjena u osoba starije dobi može biti ograničena zbog povećanog rizika od interakcija među lijekovima i neželjenih reakcija na lijekove. Psihosocijalne intervencije su od posebnog značaja u toj populacijskoj skupini, ali nema dovoljno dokaza o tome koji postupak kome primijeniti. Način kako poboljšati skrb za osobe starije dobi s poremećajima raspoloženja u općoj/obiteljskoj medicini bi bio putem intenziviranja istraživanja, s ciljem stjecanja boljih dokaza, te putem davanja veće pozornosti praktičnoj edukaciji obiteljskih doktora iz područja psihijatrije, kao i putem strategija usmjerenih na povećanje svjesnosti javnosti o poremećajima raspoloženja u starijoj životnoj dobi i načinu njihove prezentacije.

Keywords

poremećaji raspoloženja; starija životna dob; opća/obiteljska medicina; dijagnosticiranje; liječenje

Hrčak ID:

212641

URI

https://hrcak.srce.hr/212641

Publication date:

13.12.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 2.893 *