Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3254

Radni status i drugi prediktori mentalnog zdravlja i kognitivnih funkcija starijih radnika u Hrvatskoj

Adrijana Košćec Bjelajac orcid id orcid.org/0000-0003-0547-0047 ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Jasminka Bobić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Jelena Kovačić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Veda Marija Varnai ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Jelena Macan orcid id orcid.org/0000-0001-6269-5475 ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Šime Smolić orcid id orcid.org/0000-0003-0920-8046 ; Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Croatia


Full text: english pdf 277 Kb

versions

page 109-116

downloads: 592

cite


Abstract

Cilj ovog rada bio je ispitati mentalno zdravlje i kognitivne funkcije starijih radnika u Hrvatskoj (50–65 godina), uzimajući u obzir njihov radni status, samoprocjenu zdravlja i skupinu demografskih karakteristika. Analizirani su podaci o 650 starijih radnika (71 % zaposlenih) iz šestog vala Istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (SHARE). Nezaposleni stariji radnici značajno su češće navodili simptome usamljenosti nego zaposleni, a u sudionika iz ruralnih područja nezaposlenost je dodatno bila povezana s izraženijim simptomima depresivnosti. Osjećaj usamljenosti također je bio izraženiji u onih koji žive bez partnera u istom domaćinstvu i onih slabijeg zdravlja. Kad je riječ o sudionicima koji žive u gradu, simptomi depresivnosti bili su izraženiji u žena, u onih koji imaju više obrazovanje, u onih koji žive bez partnera i u onih koji svoje zdravlje procjenjuju lošijim. Što se tiče kognitivnih funkcija, nezaposlenost je bila značajni prediktor lošijeg rezultata na zadacima oduzimanja u ruralnom poduzorku. Žene su općenito pokazale slabije numeričke sposobnosti. U gradskom poduzorku slabije numeričke sposobnosti bile su također povezane s nižom razinom obrazovanja i životom bez partnera u domaćinstvu. Bolje verbalno dosjećanje bilo je povezano s boljim obrazovanjem i boljom samoprocjenom pamćenja. Prediktori boljih rezultata na testu verbalne fluentnosti bili su stanovanje u gradu i bolja samoprocjena zdravlja. Naši rezultati pokazuju da su zaposlenost, bolje obrazovanje, život s partnerom i bolje zdravstveno stanje protektivni faktori mentalnog zdravlja i kognitivnog funkcioniranja starijih radnika u Hrvatskoj.

Keywords

nezaposlenost; samoprocjena zdravlja; simptomi depresije; starenje; usamljenost

Hrčak ID:

220943

URI

https://hrcak.srce.hr/220943

Publication date:

11.6.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 1.810 *