Original scientific paper
https://doi.org/10.22210/suvlin.2019.087.07
Neslaganje oko slaganja – usporedba jezičnih procjena stručnih i nestručnih ispitanika
Frane Malenica
orcid.org/0000-0002-1926-1353
; University of Zadar
Marijana Kresić Vukosav
; University of Zadar
Dario Lečić
orcid.org/0000-0003-3471-0804
; Croatian Science Foundation
Abstract
U ovom su radu opisani rezultati istraživanja putem kojeg su uspoređene jezične procjene izvornih
govornika o rečenicama koje sadrže slaganje, odnosno sročnost s najbližim konjunktom (engl. Closest
Conjunct Agreement). Ovo istraživanje predstavlja nastavak većeg projekta koje proučava obrasce sročnosti u
južnoslavenskim jezicima (Arsenijević i sur. 2019, Willer–Gold i sur. 2016), a primarna svrha eksperimenta
bila je ispitati tvrdnju kako je elipsa uzrok sročnosti glagola s najbližim konjunktom u postverbalnom
položaju (Aoun, Benmamoun & Sportiche 1994). U istraživanju prikazanom u ovom radu uspoređivane
su procjene lingvista i nelingvista putem eksperimentalne platforme IBEX Farm (Drummond 2011).
Korištena je metoda mjerenja prihvatljivosti rečenice za opis prizora na slici upotrebom ljestvice od 0 do
100 kojom su ispitanici izražavali prihvatljivost rečenica. Ispitane su dvije skupine izvornih govornika
hrvatskog jezika (štokavskog dijalekta) različitih razina jezičnog obrazovanja – skupinu nelingvista činili su
studenti (N = 30) različitih studija preddiplomske razine (osim kroatistike, lingvistike i psihologije), dok su
skupinu lingvista činili nastavnici hrvatskog jezika i lingvisti zaposleni na osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj
i sveučilišnoj razini (N = 30). Sve su skupine ispitanika bile izložene istim eksperimentalnim podražajima u
istim ili usporedivim uvjetima. Razlike u rezultatima prikupljenima od lingvista i nelingvista kao sudionika
u istraživanju tema su brojnih znanstvenih istraživanja u posljednjih nekoliko desetljeća (v. Culbertson
& Gross 2009, Dąbrowska 2010, Gibson & Fedorenko 2013, ali i Sprouse & Almeida 2012 za suprotno
mišljenje). Naš je cilj pridonijeti toj raspravi upotrebom podataka o sročnosti s najbližim konjunktom.
Rezultati prikupljeni u ovom istraživanju pokazuju kako postoji statistički značajna razlika između jezičnih
procjena tih dviju skupina ispitanika te je opravdano tu razliku objasniti upravo razlikom u razini jezičnog
obrazovanja. Ta se razlika najviše ogleda u činjenici da su lingvisti davali niže procjene prihvatljivosti na
razini svih podražaja, neovisno o vrsti rečenice i sročnosti. Također je zabilježen i utjecaj dobi na razinu
prihvatljivosti.
Keywords
sročnost s najbližim konjunktom; stručni i nestručni ispitanici; procjene izvornih govornika; eksperiment uparivanja rečenice i slike; hrvatski jezik
Hrčak ID:
223085
URI
Publication date:
20.7.2019.
Visits: 2.164 *