Professional paper

Transcendentalni ego i sloboda volje

Bernard Špoljarić orcid.org/0000-0002-6446-1063 ; Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb

Abstract

Ovaj rad ima za zadaću izložiti i sintetizirati misli posebno izabranih autora čiji su radovi obilježili 19. i 20. stoljeće. Ovdje prije svega treba izdvojiti njemačke filozofe, a to su Max Stirner i Friedrich Nietzsche; te britanskoga književnika i filozofa Aleistera Crowleyja. Navedene autore veže ideja pojedinca, kao individualnog bogočovjeka, koji svoj vlastiti temelj i dovršenje, kao i zakon po kojemu djeluje, pronalazi u svojoj vlastitoj volji bez podvrgavanja “višim” autoritetima (bogu, državi, vlasti, ćudoređu …). Ti i takvi viši autoriteti upereni su protiv pojedinca, a to se potvrđuje tradicionalističkim temeljima tih i takvih ideja koje stoje u opreci spram nauke koja bi, kao metoda i sila, omogućila čovjeku da preuzme kontrolu nad vlastitim životom. Nauka, odnosno znanje, neprijatelj je svih robovskih religija. Preko Stirnerovih teza pokazat će se neutemeljenost i kontradiktornost onih ideala koji sebi žele podčiniti ono “Ja” koje je zapravo ontološki temelj svega mogućeg uopće. Ta i takva neutemeljenost, odnosno krivoutemeljenost, otvara prostor Nietzscheu i njegovom prepoznavanju nihilizma u tim i takvim moralnim sustavima koji izrastaju na fantazmagoriji usmjerenoj protiv zbiljnosti čovjeka. Naposljetku, Crowleyjeva promišljanja i zamjedbe imaju za svrhu opisati one fenomene koji se tiču realizacije stare moralnosti i kritiku istih u vidu nove moralnosti. Rad predstavlja prikaz i kritiku poimanja čovjeka kao uzroka i svrhe onih ideja koje transcendiraju njega samoga.

Keywords

Individualizam; volja; ego; idealizam; nihilizam; moralnost; čovjek

Hrčak ID:

225188

URI

https://hrcak.srce.hr/225188

Publication date:

15.6.2017.

Visits: 1.399 *